Predložene mjere se odnose na tvrtke po sljedećem kriteriju: - da tvrtka zapošljava ≥ 65% žena koje primaju plaću ≤ 60% prosječne plaće u RH S obzirom da Industrijska strategija predlaže rasterećenje cijene rada za određene dobne skupine tj. zaposlene iznad 50 i 60 godina u iznosima od 25% i 50%. smatramo da to polazište treba nadograditi specifikumom najteže zapošljive radne snage (po podacima HZZ-a), koja jednom kada izgubi posao, u principu se više ne vraća u sustav rada. Uz primjenu predloženih mjera zadržala bi se postojeća radna mjesta te otvorila mogućnost integriranja dijela nezaposlenih sa Zavoda. Zašto bi se država trebala zainteresirati za ovaj sektor: upravo iz razloga jer zapošljava najugroženiju strukturu zaposlenih s vrlo niskim primanjima. Nadalje, sektor je od krucijalne važnosti za određene regije s obzirom na koncentriranost tvrtki na jednom užem, često ruralnom, području (75% tvrtki je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj). Da hrvatska tekstilna i odjevna industrija ima potencijala govori i studija rađene u EU (Skills scenarios for the textiles, wearing apparel and leather products sector in the European Union, Munich 2009, Comprehensive Analysis of Emerging Competences and Economic Activities in the European Union, DG Employment, Social Affairs and Equal Opportunities. Publikacija je izdana u sklopu EU programa za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS (2007-2013)) u kojima je RH okarakterizirana kao zemlja koja ima tradiciju, znanje, povoljan geostrateški položaj, s radnom snagom koja je još uvijek konkurentnija od drugih zapadnih zemalja. Umjesto u zemlje Azije predviđa se čak vraćanje industrije u EU i to upravo u zemlje jugoistočne Europe, među kojima su Hrvatska, Rumunjska, Bugarska. Inicijativu su podržali i socijalni partneri koji su sudjelovali na HUP radionici održanoj 01. travnja 2014. u sklopu EU projekta „STRONG TCL: Strong partnership for an enhanced Social Dialogue in the Textile, Clothing and Leather sector in Slovenia, Croatia, Macedonia, Montenegro and Serbia.“