O Strategiji razvoja poduzetništva 2013.-2020. i njenim glavnim ciljevima govorio je Dražen Pros: „Glavni ciljevi Strategije zapravo imaju zajednički nazivnik, a to je olakšavanje pristupa izvorima financiranja za poduzetnike. Konkretno, u Strategiji se navodi očekivano povećanje financiranja od 40 posto do 2020. Trenutno većina dostupnog mikrofinanciranja dolazi iz bankovnog sektora (82 posto), a krediti se uglavnom daju srednje velikim poduzećima, dok udio mikro i malih poduzeća u ukupnom kreditnom portfelju iznosi oko 8 posto. Unatoč poteškoćama u pristupu izvorima financiranja, Ministarstvo je u 2012. zabilježilo rast investicija od 37% upravo među mikro poduzećima.“ Darko Liović je tom prilikom predstavio jamstvo HAMAG INVEST-a na prvi poziv koje je značajno jači instrument poticanja malog i srednjeg poduzetništva, te prvoklasni instrument osiguranja za banke. Poduzetnici početnici sada mogu svoj projektni prijedlog prvo predati u HAMAG, koja, u slučaju dokazane isplativosti projekta, izdaje pismo namjere. Upravo to pismo namjere nosi 80 posto garancije za konačnu provedbu projekta. Liović je naglasio da od ukupnog broja realiziranih projekata putem jamstava HAMAG-a, 40 posto čine „start-up“ projekti. Milan Deskar-Škrbić je istaknuo kako se u 2013. godini očekuje najveći rast kreditiranja u sektoru malog i srednjeg poduzetništva. No, istovremeno se može očekivati i blago zaoštravanje uvjeta upravo za taj sektor zbog njegove rizičnosti poslovanja. Tržište kreditiranja i dalje je u očekivanom trendu - krediti državi najbrže rastu, dok se kod kreditiranja stanovništva bilježi pad. Okupljeni su se složili kako su mikrokrediti ključni za razvoj malog i mikro poduzetništva, a samim time i za cjelokupno gospodarstvo. Mali i mikro poduzetnici čine 98,5 posto ukupnog broja gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, stoga odobravanje ili neodobravanje kredita u iznosu od 20.000 kuna može značiti otvaranje novog radnog mjesta ili s druge strane, zatvaranje subjekta. Uz sve navedeno, složili su se sudionici, potrebno je razvijati i nove izvore financiranja van bankarskog sektora poput rizičnog, tj. venture kapitala i mreže poslovnih anđela.