30.10.2020.
Osim
toga, konačnim dogovorom među suzakonodavcima područje primjene uredbe i
mogućih mjera trgovinske politike proširuje se na usluge i određene aspekte
prava intelektualnog vlasništva povezane s trgovinom. Time će se dodatno
ojačati arsenal Unije u ostvarivanju njezinih prava tako što će joj se
omogućiti uvođenje protumjera u širem rasponu područja.
Izvršni
potpredsjednik Komisije i povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis izjavio
je: Ovim se dogovorom šalje snažna politička poruka da će Europska
unija poduzeti mjere za obranu i zaštitu svojih poduzeća, radnika i potrošača
kad god naši partneri ne igraju po pravilima. To je ključna obveza iz
trgovinskog programa EU-a, koju sada ispunjavamo. Na temelju ovog dogovora
povećava se sposobnost EU-a da brani svoje interese kada je trgovinski spor
blokiran u okviru WTO-a ili jednog od naših bilateralnih trgovinskih sporazuma.
Osim toga, zahvaljujući njemu bit će moguće uvođenje protumjera ne samo za
robu, već i za usluge i određene aspekte prava intelektualnog vlasništva. Naš
glavni prioritet u rješavanju tih pitanja i dalje su reformirana i funkcionalna
multilateralno dogovorena pravila čija je okosnica sustav rješavanja sporova u
dvije faze, ali ne možemo si priuštiti nezaštićenost dok se ona ne donesu.
Nastavno
na taj politički dogovor, Europski parlament i Vijeće i formalno će donijeti
izmijenjenu uredbu kako bi ona što prije stupila na snagu.
Kontekst
U
skladu s političkim smjernicama predsjednice von der Leyen Komisija
dodatno jača instrumente Unije kojima se stavlja naglasak na poštovanje i
provedbu EU-ovih trgovinskih sporazuma.
Poštovanje
obveza dogovorenih s našim trgovinskim partnerima jedan je od ključnih
prioriteta predsjednice von der Leyen. EU stoga ulaže veće napore
kako bi postigao da njegovi partneri u okviru multilateralnih, regionalnih i
bilateralnih trgovinskih sporazuma ispunjavaju svoje obveze. Unija će se pritom
oslanjati na niz instrumenata.
Prijedlog
izmjene postojeće Uredbe o ostvarivanju prava reakcija je na blokadu djelovanja
Žalbenog tijela WTO-a. Postojećom uredbom, koja je temelj prava EU-a za donošenje
trgovinskih protumjera, propisano je da spor mora proći sve faze postupaka u
okviru WTO-a, uključujući fazu žalbe, prije nego što Unija može reagirati.
Nepostojanje funkcionalnog žalbenog tijela WTO-a omogućuje članicama WTO-a da
ne ispunjavaju svoje obveze i izbjegnu obvezujuće odluke jednostavnim
podnošenjem žalbe na izvješće povjerenstva.
Revidirana
uredba omogućit će EU-u da reagira čak i kad WTO nije donio konačnu odluku jer druga članica
WTO-a blokira postupak podnošenjem žalbi žalbenom tijelu koje ne funkcionira i
nepristajanjem na alternativnu arbitražu na temelju Sporazuma WTO-a o
rješavanju sporova.
Novi
mehanizam primjenjivat će se i na odredbe o rješavanju sporova uključene u
regionalne ili bilateralne trgovinske sporazume kojih je EU stranka, ako dođe
do slične blokade. EU mora biti u mogućnosti odlučno reagirati ako trgovinski
partneri ometaju djelotvorno rješavanje sporova, primjerice blokiranjem
imenovanja članova povjerenstva.
U
okviru tog dogovora Komisija se obvezala brzo razviti EU-ov mehanizam za borbu
protiv prisile. Kako je najavljeno u pismu namjere predsjednice Europske
komisije predsjedniku Europskog parlamenta i predsjedniku Vijeća od 16. rujna
2020., Komisija će najkasnije do kraja 2021. donijeti prijedlog o
mehanizmu za borbu protiv prisile. Mehanizam za borbu protiv prisile uključen
je i u program rada Europske komisije za 2021.
Radi
stavljanja većeg naglaska na poštovanje i provedbu EU-ovih trgovinskih sporazuma
Komisija je u srpnju ove godine imenovala svojeg prvog glavnog službenika za
nadzor provedbe trgovinskih pravila.
Dodatne
informacije dostupne su na poveznici:
Komisijin
prijedlog