02.11.2021.
Navodi kako su koristi
dugoročne: uklanjanje valutnog rizika, niže kamatne stope, niži transakcijski
troškovi, veća otpornost gospodarstva na krize. Postoje i troškovi uvođenja
eura, no oni su jednokratni, za razliku od koristi a oni su: gubitak autonomne
monetarne politike, jednokratni troškovi konverzije, učinak na
cijene. Plan je
uvesti euro 1. siječnja 2023.
što je i najraniji mogući datum za uvođenje eura, no prije toga je preostalo
još dosta aktivnosti. Treba provesti i dosta reformskih mjera. Ukupno 8 mjera u
4 područja. I na samom
okruglom stolu 27.10 2021. godine, ali i u raspravi pokrenutoj na sjednici,
istaknuto je kako je najvažnije jasno i otvoreno komunicirati, i o rizicima i
prednostima, i to je jedini način da ovaj postupak bude pozitivno i
konstruktivno proveden.
Druga važna tema rasprave Izvršnog odbora bila je Reforma zdravstvenog
sustava. Igor Škrgatić informira kako smo u posljednje vrijeme iz medija
obasuti informacijama o početku reforme zdravstvenog sustava, a vjerojatno s
ciljem da se ispita bilo javnosti. Sam službeni materijal nije još dostupan,
stoga se špekulira o više tema. Tako je primjerice u medijima izneseno kako
država više neće snositi trošak bolovanja. Trošak bolovanja na teret poslodavca
od 42 dana u RH je boljka za poslodavce posljednjih 20 i više godina. Unatoč
više pokušaja u tim desetljećima da se otvori ova rak rana, ona do sad nije
nailazila na prijem niti kod jedne dosadašnje vlasti. HUP za potrebe ove
reforme formira internu Radnu skupinu koja će nastaviti raditi na
konsolidiranju prijedloga koji zadovoljavaju potrebe čim većeg broja članova.
Dosadašnji prijedlozi HUP-a su razrađeni pa se predlaže, da umjesto dosadašnjih
42 dana (koji se mogu ponoviti u više navrata tijekom godine dana), ukupan broj
dana bolovanja na teret poslodavca bude smanjene na 30 dana u cijeloj godini. Predlaže se i objedinjavanje javne nabave što
privatni sektor podržava jer će sve bolnice nabavljati opremu i lijekove
jednake kvalitete. Najviše skepse
izaziva moguća najava povećanja doprinosa za zdravstvo na što se HUP već
očitovao kao potpuno neprihvatljivim prijedlogom.
HUP se već očitovao, u prethodnim i sadašnjim najavama reforme,
kako treba smanjiti opterećenje
poslodavca za bolovanje, jer sadašnji sustav kakav ima RH od 42 dana ima
donekle sličan još jedino Njemačka, dok ostale zemlje imaju do 30 dana
godišnje. Osim toga, HUP traži veću kontrolu bolovanja, jer postoji trend
porasta bolovanja, i u smislu dana i u smislu broja korisnika, na teret
poslodavca. Također se predlaže regulacija tzv. „sick days“ koja se odnosi na
razdoblje od 3do 5 dana godišnje, kada ne treba prijaviti bolest/odsustvo u
zdravstveni sustav, a čime bi se znatno rasteretio zdravstveni sustav u
administrativnom smislu.
Također, Izvršni odbor je planirao svoje financijske prihode i rashode
Udruge za 2022. godinu, na
način da će biti moguće koristiti određeni postotak prihoda za vlastite aktivnosti udruge.
Raspravljao se o mogućim budućim novim aktivnostima: suradnja s CEPOR-om na
kreiranju projekta mentorstva poduzetnika prema poduzetnicima, suradnja s
medijima i drugim aktivnostima. Ivan
Senčar informirao je o napretku rada Radne skupine za izradu Zakona o radu.