Izvršni odbor HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika održao 19. sjednicu

08.02.2023.

Na 19. sjednici, održanoj 7.veljače 2023. godine Izvršni odbor raspravljao je o slijedećim temama:

 

1.     Inicijativa Udruge prema Državnom inspektoratu vezano uz nadzore i kažnjavanje zbog povećanja cijena (zbog uvođenja eura) u uslužnim djelatnostima

2.     Radni ručak: prijedlog glavnog govornika

3.     Inicijativa prema Ministarstvu financija za podizanje pragova: Porez na dobit, Oporezivanje PDV-a po naplaćenim naknadama tj. računima, Ulazak u sustav PDV-a, Osnovica osobnog odbitka/koeficijenta

4.     Izvršni odbor HUP-a: aktivnosti, inicijative, planovi krovnog HUP-a za 2023

5.     Razno

 

Inicijativa Udruge prema Državnom inspektoratu vezano uz nadzore i kažnjavanje zbog povećanja cijena (zbog uvođenja eura) u uslužnim djelatnostima, pokrenuta je zbog činjenice kakopojedini mali i srednji poduzetnici iz regionalnog ureda HUP-a Osijek, iz sektora uslužnih djelatnosti, imaju izražen problem intenzivnog financijskog nadzora/kažnjavanja od strane Državnog inspektorata, a zbog povećanja cijena, zbog uvođenja eura. Vlada RH je donijela Zaključak 5. siječnja, a vezano uz Zakon o uvođenju eura kao službene valute u RH, a temeljem kojeg poslovni subjekti trebaju revidirati cijene svojih roba i usluga na način da iste budu određene do visine maloprodajnih cijena koje su vrijedile na dan 31.12 2022. godine. No, ako poduzetnici imaju opravdani razlog za podizanje cijena, onda nije zabranjeno podizanje cijena. Opravdani razlozi su povećanje ulaznih cijena sirovina, najma, održavanja, plaća i dr., a za koje postoji adekvatan dokaz. Unatoč tome što poduzetnici dokazuju kako je upravo iz tih razloga došlo do povećanja cijena, Državni inspektorat to ne priznaje. U raspravi koja je poreknuta izneseno je: kako razlog povećanja cijena nije uvođenje eura nego porast svih ulaznih inputa, kako je poduzetničko pravo povećati cijene, kako su veliki trgovački lanci svi povećali cijene ali već od rujna prošle godine, stoga se ono nije dogodilo na sam prvi dan nove godine, dok su kod malih poduzetnika to dogodilo zbog primjene porasta minimalne plaće,a koja stupa na snagu upravo s prvim danom nove godine. Vezano uz navedeno Udruga se obratila Državnom inspektoratu tažeći sastanak na navedenu temu.

Predloženo je da na idućem Radnom ručku govornik bude Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Tema Zakona o radu je važna, dugo će se o njoj raspravljati, donesene izmjene radnog zakonodavstva predstavljaju samo manji dio zakona, a osim toga, tema tržišta rada je šira od zakona i predstavlja nove i druge izazove o kojima ministar treba govoriti. Radni ručak biti će nakon uskršnjih praznika, koji traju do 17. travnja.

Inicijativa prema Ministarstvu financija za podizanje pragova odnosi se na Porez na dobit, Oporezivanje PDV-a po naplaćenim naknadama tj. računima, Ulazak u sustav PDV-a, U ovu točku dnevnog reda se sjednici priključio Hrvoje Stojić, novi glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca kako bi iznio stajališta o pokrenutoj inicijativi.

Na Radnom ručku s ministrom financija Markom Primorcem, održanom u studenom 2022 godine, u raspravi koja je uslijedila nakon ministrova izlaganja, izneseno pitanje/prijedlog da se podignu pojedini pragovi/porezne stope na kojim započinje primjena određenih poreza, a zbog inflacije koja iznosi 13%.

Tako je trenutno prag za ulazak u sustav PDV-a 300.000 kn, za primjenu poreza na dobit 7,5 milijuna kuna i to za stopu od 10%, a 18% iznad toga, a oporezivanje PDV-a po naplaćenim fakturama se primjenjuje do praga od 15 milijuna kn. Načelno je to ministar podržao, no čini se kako treba iznova naglasiti ove prijedloge.

Argumenti za podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 300.000 kn na više postoji u činjenici kako pojedine zemlje iz našeg okruženja ili zemlje s kojima ima potrebe uspoređivati se, imaju veće pragove, npr. Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija. Ono što dodatni argument za sve zahtjeve može biti je taj da Hrvatska ima najveću stopu PDV-a, nakon Mađarske, te da da tijekom posljednje tri godine mali i srednji poduzetnici u RH bilježe negativni rast.

U raspravi je također iznesen prijedlog da se iznova traži mogućnost plaćanja poreza na dobit samo ako se ona isplaćuje, zatim prijedlog da se dobit po nižoj stopi plaća za sva poduzeća do određenog iznosa, a isto tako, po višoj stopi za sva poduzeća nakon određenog iznosa, što sada nije slučaj.

Također je naglašeno kako su dvije porezne stope kod poreza da dobit 10% i 18% i kako je to veliki raspon, pa i to može biti predmet predlaganja državi.

Zaključeno je kako će se ovi prijedlozi komunicirati prema tijelima HUP-a kako bi bili koordinirani s HUP-ovim prijedlogom porezne reforme.  

Ova će se 2023. godine, obilježiti trideset godina postojanja Hrvatske udruge poslodavaca. Tim povodom su pojedina tijela HUP-a, započela već pripreme aktivnosti za obilježivanje 30 godina postojanja.

Ono što je zanimljivo za ovu sjednicu jest činjenica kako je jedna od 4 sjednice godišnje koja će se održati isključivo sa osobnim sudjelovanje ili kolokvijalno „uživo“. Naime, prethodne godine pokazale su kako se može i treba prilagoditi novonastalim okolnostima, u kojima je dominirao  rad na daljinu. Posljedica toga jest činjenica da su međusobni odnosi oslabili, da se članovi Izvršnog odbora manje ili gotovo uopće ne susreću uživo, a osobna i direktna komunikacija je vrlo važna i za održavanje dinamike grupe, za osjećaj pripadnosti, stvaranja i kreativnost. Stoga je Izvršni odbor donio odluku kako će se barem 4 puta godišnje susretati uživo.

vrh stranice