Iz novog NPOO natječaja isključen velik dio domaće industrije

Riječ je o natječaju vrijednom čak 1,9 milijardi kuna koji predstavlja jedinstvenu priliku za zelenu transformaciju prerađivačke i proizvodne industrije. Danas, uslijed velike energetske krize, prelazak na održiva i okolišno prihvatljiva rješenja postaju osnovna pretpostavka konkurentnosti, a možda i opstanka svakog gospodarstva.

Međutim, iz poziva natječaja vidljivo je da velik dio domaće industrije nije prihvatljiv prijavitelj. Odluka donesena bez savjetovanja sa socijalnim partnerima, stoga je Hrvatska udruga poslodavaca uputila Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja apel za  žurnom izmjenom Poziva.

„Ponuda proizvoda i usluga metaloprerađivačke industrije u Hrvatskoj vrlo je raznolika, no zajedničko im je da su energetski intenzivne i vrlo izložene utjecaju cijena energenata. Dodatne poteškoće u opskrbnim lancima i problemi s likvidnošću ovaj sektor, kao i cijelu proizvođačku industriju, dovode ne samo do gubitka konkurentnosti već i izostanka investicijskih ciklusa koji su krajnje potrebni za prevladavanje krize, a očekivali smo podršku upravu kroz navedeni natječaj. Iznenađeni smo da je ovim pozivom obuhvaćamo tek 2,05% poslovnih subjekata iz cijelog metaloprerađivačkog sektora, te očekujemo hitnu izmjenu poziva.“ – ističe Sergio Galošić iz Klimaopreme d.o.o., predsjednik IO HUP metalne industrije.

Na inicijativu Hrvatske udruge poslodavaca, početkom lipnja 2022. godine, održan je sastanak na temu već pripremljenog predmetnog Poziva na kojem nam je predstavljen nacrt natječaja u finalnoj fazi pred objavu, kada više nije bilo mogućnosti unositi u njega dodatne izmjene.

Iako je HUP u više navrata istaknuo interes za aktivno sudjelovanje u ranoj fazi pripreme najvećeg poduzetničkog NPOO Poziva, za isti nije organizirano savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, niti socijalnim partnerima (za razliku od prethodnih NPOO Poziva u čiju izradu je uključen širi krug dionika).

„Nacrt ovog izrazito važnog natječaja nije bio objavljen na e-Savjetovanju niti su u njegovoj izradi sudjelovali socijalni partneri. Početkom lipnja HUP je imao sastanak s Ministarstvom s kojeg smo otišli u uvjerenju da će priliku za prijavu dobiti sve prerađivačke djelatnosti (uz određenu prednost energetski intenzivnim djelatnostima). Objavljeni Poziv sada prihvaća tek dio industrije, što nam u okolnostima divljanja cijena te nestašice energenata nikako nije shvatljivo.“ – izjavio je glavni direktor HUP-a Damir Zorić.

Za energetski intenzivne djelatnosti, prema Direktivi Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije u članku 17. stavku 1., definira se postotak od 3% udjela energenata u prihodima. Kako bi se ipak ostvario maksimalan doprinos Poziva cilju zelene tranzicije, HUP predlaže dodatno bodovanje energetske intenzivnosti te da se energetska intenzivnost izračunava na razini pojedine tvrtke – a ne sektorske statistike, te da dodatne bodove dodijeliti tvrtkama koje posluju na potresom pogođenom području.

Razumljivo je, osobito u kontekstu potrebnog ubrzanja dekarbonizacije industrije da se prioritet daje energetski intenzivnijim industrijama. Međutim, obzirom na posljedice Covid krize na koju se nastavila nova, potpora je neophodna svim segmentima industrije.

„Hrvatskoj industriji koja je i prije 2020. bilježila nižu produktivnost od većine članica EU, neophodna je podrška u zelenoj tranziciji. Naime, ovako imamo velik natječaj kojim potičemo proizvodnju papira, ali ne i tiskarsku djelatnost, proizvodnju metala, ali ne i proizvoda od metala te drvnu industriju, ali ne i proizvodnju namještaja“ – istaknuo je glavni direktor HUP-a Damir Zorić.

Ovaj je natječaj očekivan kao rijetka prilika da velika, odnosno srednje kapitalizirana poduzeća, ostvare financiranje investicija iz fondova EU-a, jer je tako bilo i najavljivano pri svim prezentacijama NPOO-a. Tvrtke su intenzivno radile na projektima kako bi se spremno dočekalo  raspisivanje natječaja, u što su uložena znatna sredstva za pripremu. Najavljeno isključivanje velikog broja industrije dodatan je udar na domaću proizvodnju, čija nam je produktivnost ključna u trenutku rastuće inflacije i nužnosti daljnjeg povećanja BDP-a, stoga se nadamo da će Ministarstvo usvojiti predložene izmjene Poziva. Podsjećamo, poduzetnici su i iz prošle krize izvukli zemlju iz razdoblja dugoročne recesije, zato im je ključno omogućiti sve preduvjete za rast i nova ulaganja u učinkovito i otporno poslovanje.