Istraživanje pokazalo je da Europljani podupiru Konferenciju o budućnosti Europe

Ukratko:

• tri četvrtine Europljana smatra da će Konferencija o budućnosti Europe pozitivno utjecati na demokraciju unutar EU-a
• šest od deset Europljana slaže se da su zbog krize uzrokovane koronavirusom razmišljali o budućnosti Europske unije
• uvjerljivo velika većina Europljana (92 %) u svim državama članicama složila se da bi se glasovi građana EU-a trebali više uzimati u obzir pri donošenju odluka koje se odnose na budućnost Europe

Istraživanje, koje je objavljeno prije potpisivanja Zajedničke izjave o Konferenciji o budućnosti Europe, pokazuje da velika većina (92 %) građana svih država članica zahtijeva da se njihovi glasovi „više uvažavaju pri donošenju odluka o budućnosti Europe”.

Upravo to je cilj Konferencije o budućnosti Europe; stvoriti novi javni forum za otvorenu, uključivu, transparentnu i strukturiranu raspravu s Europljanima o pitanjima koja su im važna i koja utječu na njihov svakodnevni život.

1. Konferencija o budućnosti Europe

Tri četvrtine Europljana smatra da će Konferencija o budućnosti Europe pozitivno utjecati na demokraciju u EU-u. Njih 76 % slaže se da ona predstavlja znatan napredak u pogledu demokracije u EU-u (25 % se „potpuno slaže”, a 51 % se „uglavnom slaže”) pri čemu jasna većina u svim državama članicama EU-a podržava to stajalište.

Ispitanici smatraju da bi ljudi iz svih slojeva društva trebali biti aktivno uključeni (51 %) – njih 47 % izjavilo je da bi mladi trebali imati važnu ulogu, kao i nacionalne vlade (42 %) te članovi akademske zajednice, stručnjaci, intelektualci i znanstvenici (40 %).

Nešto više od polovine Europljana (51 %) željelo bi se uključiti. Ispitanici iz Irske bili su najentuzijastičniji (81 %), zatim oni iz Belgije (64 %), Luksemburga (63 %) i Slovenije (63 %).

2. Glas građana u EU-u

Iako se glasanje na europskim izborima većinom smatra (55 % ispitanika) najučinkovitijim načinom komunikacije s donositeljima odluka na razini EU-a, postoji vrlo snažna želja da građani EU-a dobiju veći utjecaj na odluke o budućnosti Europe. Od 92 % ispitanika koji misle da bi se glasovi građana EU-a trebali više uzimati u obzir, njih 55 % se „potpuno slaže”, a 37 % se „uglavnom slaže” s tom izjavom. Samo 6 % ispitanika ne slaže se s tom izjavom.

3. Budućnost Europe

Šest od deset Europljana slaže se da su zbog krize uzrokovane koronavirusom počeli razmišljali o budućnosti Europske unije (19 % se „potpuno slaže” a 41 % se „uglavnom slaže”) dok se 39 % s time ne slaže (23 % se „uglavnom ne slaže”, dok se 16 % „nimalo ne slaže”).

Od ispitanika se tražilo da odaberu što žele vidjeti u budućnosti Europe. Dva najčešće odabrana odgovora bila su usporedivi životni standard (35 %) i veća solidarnost među državama članicama (30 %). Europljanima je važan i razvoj zajedničke zdravstvene politike (25 %) te usporedivih obrazovnih standarda (22 %).

4. Prednosti i izazovi

Europljani smatraju da su glavne prednosti EU-a poštovanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava (32 %) te gospodarska, industrijska i trgovinska moć (30 %). Poštovanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava u EU-u rangirano je kao najvažnija (ili najvažnija zajednička) prednost u 14 zemalja, osobito u Švedskoj, gdje 58 % ispitanika smatra da je to ključna prednost. Gospodarska, industrijska i trgovinska moć EU-a rangirana je kao najvažnija (ili najvažnija zajednička) prednost u devet zemalja, osobito u Finskoj (45 %) i Estoniji (44 %).

Kao glavni globalni izazov koji utječe na budućnost EU-a jasno se ističu klimatske promjene; kao glavni izazov navelo ih je 45 % Europljana. Na drugom i trećem mjestu su terorizam i zdravstveni rizici, koje kao izazove navode slični udjeli Europljana (38 % odnosno 37 %). Prisilne migracije i raseljavanje četvrti su izazov, koji je spomenulo nešto više od četvrtine Europljana (27 %).

Kontekst

Posebno istraživanje Eurobarometra br. 500 „Budućnost Europe” (EB94.1) provedeno je od 22. listopada do 20. studenoga 2020. u 27 država članica EU-a, a naručili su ga Europska komisija i Europski parlament. Proveden je uživo i dopunjen internetskim intervjuima, kada je to bilo nužno zbog pandemije. Ukupno je provedeno oko 27 034 intervjua.