IOE Position Paper o radu na daljinu nakon pandemije Covid-19

Radno vrijeme je jedna od glavnih briga u političkim raspravama. Postojeći međunarodni

standardi za "fiksno" radno vrijeme, kako bi se omogućilo razdoblje odmora i kako bi se spriječili zdravstveni rizici, ne mogu odgovoriti na trenutnu potražnju za većom fleksibilnošću. Neke zemlje su donijele propise koji omogućuju fleksibilniji i uravnoteženiji pristup radnom vremenu bez ometanja prava radnika na odmor ili štetnog utjecaja na njihovo zdravlje.

Drugi aspekti identificirani u ovom radu su zahtjevi za vještinama i tehnologija. Važno je omogućiti radnoj snazi postizanje produktivnosti, kao i rješavanje problema u vezi s obvezom poslodavaca i odgovornošću radnika za sigurnost i zaštitu podataka.

Nadalje, digitalni jaz je jasno pokazao da rad na daljinu nije prikladan za svaki sektor, industriju ili zemlju. Međutim, brzi tempo širenja pristupa Internetu čini to problemom koji se mora uzeti u obzir, čak i u zemljama i regijama gdje je dostupnost ograničenija.

Sigurnost i zdravlje na radu izdvajaju se kao važni aspekti rada na daljinu, koji ostavljaju otvorenima pitanja odgovornosti i kompenzacija. Činjenica da poslodavci imaju ograničenu kontrolu nad preventivnim i sigurnosnim mjerama poduzetim u radnom okruženju koje nije uobičajeno radno mjesto predstavlja određene izazove za usklađenost s pravilima zaštite na radu, kao što i naglašava važnost stvaranja pozitivne i zdrave radne kulture i potrebe da se jasno definira što su odgovornosti i obveze poslodavaca. Osim toga, rad na daljinu može uključivati psihosocijalne rizike, vezane uz sam rad i mogućnost zamagljivanja granice između osobnog i poslovnog života, što mora biti adresirano.

Aspekti prekogranične mobilnosti proizlaze iz situacija u kojima radnik na daljinu radi u različitoj zemlji od one u kojoj njegov poslodavac ima sjedište te je potrebno skrenuti pozornost na jurisdikciju i mjerodavnost propisa o radu i porezima širom svijeta.

Povezani ekonomski troškovi rada na daljinu također se ispituju kroz procjenu prednosti smanjenja vremena putovanja na posao, troškova za radnu snagu povezanu s radom na daljinu, kao i širok raspon pogodnosti za poslodavce poput mogućeg smanjenja uredskog prostora. Osim toga, postavljaju se mnoga pitanja oko toga hoće li se pokriti troškovi povezani s radom na daljinu od strane poslodavca ili bi se oni u cijelosti ili djelomično prenijeli na radnika. Razmatranja vezana uz ekonomsko opterećenje mogu varirati ovisno o prirodi rada na daljinu - radi li se o radnom odnosu koji je kao takav ugovoren od početka ili je predviđen kao korist za radnika; kao i je li rad na daljinu naložen od strane poslodavca ili je dogovoren bilateralno. U dokumentu se analiziraju pristupi zauzeti u raznim zakonodavstvima i traži se više jasnoće o troškovima povezanim s radom na daljinu te se poziva zainteresirane strane da pronađu i dogovore pravednu i učinkovitu ravnotežu između troškova i koristi.

Utjecaj na produktivnost zbog vanjskih čimbenika kod kuće vodeće je u okviru rasprave o djelovanju politike kao i implikacijama modaliteta rada na daljinu.

Ovaj dokument u konačnici razmatra ograničenja, izazove i mogućnosti rada na daljinu i rad na daljinu iz perspektive roda, raznolikosti i uključenosti, uvažavajući činjenicu da upotreba digitalne tehnologije i podataka, s jedne strane, ima određena ograničenja, dok, s druge, može ponuditi nove prilike. Pozitivan utjecaj na veću inkluziju prepoznala su neka zakonodavstva i koristila ga kao alat za poticanje zapošljivosti osoba s obiteljskim obvezama.

Izvor: https://www.ioe-emp.org/index.php?eID=dumpFile&t=f&f=156041&token=2c6ea1790944f78b7509114fdc59f237a2e0cd0e