Inovativni modeli digitalne transformacije ključ su gospodarskog napretka zemlje

Konferenciju su otvorili gradonačelnik Ivan Čehok i predsjednica HUP-a Gordana Deranja. Tema konferencije bila je četvrta industrijska revolucija, a cilj industrije 4.0 su pametna poduzeća, tvornice i pogoni koji su prilagodljivi i učinkovito integriraju sve svoje dionike u jedinstvenom, bržem i usklađenijem, a posljedično efikasnijem procesu. 

„Možemo opet birati – hoćemo li biti na strani gubitnika ili pobjednika. Sve ovisi o tome hoćemo li biti među predvodnicima ili među onima koji debelo zaostaju. Do sada smo u svim sličnim situacijama zbog inercije, nedostatka vizije i hrabrosti uglavnom gledali u leđa onima koji su bili među pobjednicima. Zato je Hrvatska ekonomski gledano danas među najmanje uspješnim  članicama Europske unije. – izjavila je predsjednica HUP-a, Gordana Deranja i dodala: „No, ta naša loša pozicija i sadašnje stanje mogu se promijeniti – a važnu pa i ključnu ulogu u tome može odigrati digitalna transformacija. Ona nam može omogućiti da uhvatimo priključak s uspješnijima i da se brže pomaknemo naprijed. Barijere za digitalizaciju i uvođenje novih tehnologija su relativno niske, industrija 4.0 može se implementirati svugdje, a rezultati mogu biti brzo vidljivi. Neke pozitivne pomake već vidimo, po digitalnoj konkurentnosti lagano rastemo, ali se moramo ubrzati. To se neće dogoditi po inerciji već uvjete za ubrzanje digitalizacije i digitalne transformacije treba aktivno stvarati. I za to treba imati jasnu viziju, odlučnost pa i političku hrabrost, jer stvaranje pravog i stimulativnog okvira za ubrzanu digitalizaciju traži široko i agilno djelovanje i sa strane države.“

„Za uspješne ljude svaka prilika je izazov, a i obratno – svaki izazov je prilika. Digitalna transformacija je svakako jedno i drugo. Ovo je prvi put da u hrvatskom javnom prostoru idemo korak dalje i da ne pričamo samo o reformi i reformaciji već transformaciji. Reforme se odnose na ideologije, a ne na gospodarstvo, kojem su potrebne transformacije. Digitalna transformacija može nam pomoći da u globalnom procesu lakše stvaramo i prodajemo proizvode, no i dalje svaka tvrtka za sebe mora razvijati proizvode koji su inovativni i konkurentni. Dobro je danas vidjeti primjere iz prakse, a ne samo govoriti o strategijama. Danas je posljednji vlak na koji se možemo uhvatiti ako ne želimo zaostajati za modernim svijetom.“ – izjavio je Ivan Čehok, gradonačelnik Varaždina.

„Više nije pitanje želimo li digitalizaciju ili ne – ona je apsolutni imperativ poslovanja danas. Brzina prijenosa podataka iz dana u dan se povećava, transformacija se događa i bez nas, a na nama je da iskoristimo sve te prilike koje nam se nude. Tvrtke se više ne dijele na velike i male nego brze i spore. Kroz pet tematskih inovacijskih vijeća uspjeli smo okupiti više od 220 stručnjaka diljem Hrvatske koji će implementirati strategije kojima je u cilju razvoj digitalne transformacije gospodarstva.“ – u svom je izlaganju izrekao Mario Antonić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta

U sklopu konferencije Boris Drilo, predsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) predstavio je Nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva i kazao: „Bez obzira na dobru volju prisutnu u Ministarstvu gospodarstva, izostaje jača sustavna podrška ostalih dionika društva, npr. Hrvatska i dalje ima najveće cijene radiofrekvencijskog spektra u Europi. Zatim, optika, koja je preduvjet digitalizacije, ne može biti postavljena bez plaćanja naknada koje se zovu 'pravo puta' i koje su veće nego u ostatku EU. Moramo postići smanjenje raskoraka između onoga što sanjamo i onog što živimo. U Hrvatskoj imamo izvrsne inženjere i to je naša povijesna snaga jer se radi o ljudima koji produciraju fantastične rezultate. No u upravljačkim strukturama imamo velikih problema. Zadnja istraživanja pokazala su da padamo po indeksu konkurentnosti digitalne ekonomije – tj. nemamo dovoljno upravljačkog kapaciteta koji može shvatiti što nove tehnologije nose te što smo prilično zatvoreni za ljude iz inozemstva koji su slične stvari napravili vani i ne učimo u dovoljnoj mjeri od njih. Imamo strukturne probleme – visoko porezno opterećenje na rad u Hrvatskoj stoga stručnjake ne možemo plaćati koliko zaslužuju. Povoljniji investicijski okvir preduvjet je za brži razvoj procesa digitalne transformacije u zemlji.“

Uspješne tvrtke varaždinske regije predstavile su svoje digitalizirane procese. OMCO Croatia d.o.o. proizvodi alate za izradu staklene ambalaže, a danas su najopremljenija tvornica za strojnu obradu metala s najmodernijom tehnologijom i opremom te su se brendirali kao centar izvrsnosti. Automatizacijom proizvodnje ubrzali su proizvodne procese te povećali produktivnost, a danas koriste više od 50 robota, izrekao je direktor OMCO Croatia d.o.o. Darko Ranogajec. Ducati komponenti, tvrtka za proizvodnju električne opreme, poznati su po proizvodnji pametnog električnog kotača koji pretvara svaki bicikl iz klasičnog u električni, a njime se može upravljati pomoću smartphonea, Bluetootha ili displaya. 2015. godine krenuli su u digitalnu transformaciju kompanije, a izvoze više od 95% svojih proizvoda, u svom je predavanju iznio Dražen Crnković, direktor Ducati componenti. Tomislav Gluhak, voditelj projekt managementa u Kostweinu govorio je o tome kako se njegova tvrtka digitalnom transformacijom lovi i u koštac s nedostatkom stručne radne snage na tržištu rada, te je razvila inovativni inhouse model dualnog obrazovanja uz vlastitog mentora. Ove godine su u SAD-u iznajmili pogon gdje će krenuti u proizvodnju inovativnih strojeva i punilica, a zapošljavaju više od 400 zaposlenika te proizvodne procese baziraju na LEAN principima - upravljanju koje podrazumijeva smanjivanje troškova uz povećanje kvalitete pomoću Lean alata.

Optimiziranjem poslovanja povećava se produktivnost, smanjuju se nepotrebni gubici koji daju mogućnost dodatnim ulagajnima, no i otvara se prostor povećanju plaća.

Na panel raspravi naziva „Prilike ili izazovi u industriji 4.0.“ sudjelovali su: Tihomir Premužak, predsjednik Izvršnog odbora HUP Podružnice Varaždin, Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta RH, Tomislav Cvetko, član Uprave Oprema Ludbreg d.d., Zdravko Poštenik, tehnički direktor Heplast-pipe d.o.o. i prof.dr.sc. Nedjeljko Štefanić, Fakultet strojarstva i brodogradnje.

„Počeli smo intenzivno s procesom digitalizacije još 2016. godine i možemo reći da smo unazad dvije godine robotizaciju povećali za 100%.“ – Zdravko Poštenik, tehnički direktor Heplast-pipe d.o.o.

„Hrvatska raste na globalnoj ljestvici konkurentnost i Doing business ljestvici kako smo i obećali na početku mandata ove Vlade. Od petka će se obrti, j.d.o.o. i d.o.o. pokrenuti iz svoje dnevne sobe digitalnim putem. Pozitivni pomaci dogodili su se jer je više od 3 mlrd. kuna investirano u hrvatske institucije i akademije. Trebamo umrežiti realni poduzetnički sektor, akademsku zajednicu i državu. Nadamo se da će brojka rasta BDP-a biti veća od 3% za 2020. godinu. “ – Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta

„Uređen poslovni sustav i procesi baza su digitalizacije i digitalne transformacije. Kad smo uvodili SAP 2000. godine, preduvjet je bio uređivanje svih poslovnih procesa, stoga smo ozbiljnim pristupom složili svih pet tvornica i postavili temelje za uvođenje modernih tehnologija. Bez kvalitetnih ljudi nije moguće provesti ove procese.“ – Tihomir Premužak, predsjednik Izvršnog odbora HUP Podružnice Varaždin i predsjednik Uprave Vetropack straže i dodao: „Zakon o radu svakako je prerigidan i krut da je jedan od glavnih prepreka modernog razvoja i dok se ZOR ne promijeni nećemo moći slijediti zahtjeve digitalne transformacije. No, promjena ZOR-a je političko pitanje, a ne pitanje gospodarstva i poduzetnika.“

„2016. smo na FSB okupili tim stručnjaka i u tri mjeseca smo razvili nacionalnu platformu za digitalizaciju industrije, a na bazi te digitalne nacionalne platforme razvili smo metodologiju kojom se pomaže srednjim, malim i velikim poduzećima kako proći procese digitalne transformacije. Vidjeli smo dva problema u radu s hrvatskim poduzećima - poduzeća u RH proizvode proizvode s niskom dodanom vrijednosti te je produktivnost rada niska, stoga smo razvili metodologiju za pomoći im u više koraka razvoja.“ – izjavio je prof. dr.sc. Nedeljko Štefanić, FSB.

„U LEAN smo krenuli pred deset godina, očekivali smo da će se dogoditi rast cijene rada stoga smo se pripremili na vrijeme na adekvatan način. LEAN je osnovica uređenog poduzeća za svaku daljnju transformaciju, a posebno u proizvodnim procesima. Industrija 4.0 lijepo zvuči, no do nje još nisu došli ni u ostatku Europe, a mi se možemo pohvaliti da smo negdje na 3.3 trenutno. Treba naći optimum između digitalizacije radnih mjesta i njihove produktivnosti. Plaće smo digli preko dva puta, a produktivnost nam se povećala i to se dogodilo isključivo digitalizacijom i uvođenjem LEAN-a“ – izjavio je Tomislav Cvetko, član Uprave Opreme Ludbreg.