Hrvatska na 49. mjestu na Svjetskoj ljestvici talenata 2021.

09.12.2021.

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, kojem je Nacionalno vijeće za konkurentnost partnerska institucija, objavio je izvješće IMD – Svjetska ljestvica talenata 2021. Izvješće uključuje 64. zemlje koje su rangirane u IMD – Godišnjaku svjetske konkurentnosti. U Izvješću o talentima Hrvatska se ove godine nalazi na 49. mjestu te je poboljšala poziciju za 4 mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Izvješće o talentima ocjenjuje sposobnost zemlje da izgradi, privuče i zadrži nadarene osobe kako bi stvorila bazu talentiranih osoba potrebnih poduzećima radi stvaranja nove vrijednosti i time povećanja konkurentnosti zemlje.

Izvješće se bazira na tri ključna faktora koji sadrže ukupno 31 pokazatelj. Dio pokazatelja su statistički podaci dok je drugi dio pokazatelja dobiven kroz anketu istraživanja mišljenja gospodarstvenika provedenu početkom 2021. godine.

Ključni faktori su:

  1. Ulaganje i razvoj – podizanje kvalitete obrazovnog sustava kroz investicije u cilju povećanja broja talentiranih osoba u zemlji.
  2. Faktor privlačnosti – sposobnost zemlje da zadrži svoje nadarene osobe i privuče nadarene osobe iz inozemstva.
  3. Faktor spremnosti – mjeri kvalitetu vještina i kompetencija dostupnih među talentima pojedine zemlje.

I ove godine europske zemlje dominiraju na ljestvici talenata. Švicarska je ponovno prva na ljestvici, dok se među prvih deset nalaze Švedska, Luksemburg, Norveška, Danska, Austrija, Island, Finska i Nizozemska. Za dobar rezultat zaslužni su izvrsni obrazovni sustavi europskih zemalja koji izdvajaju Europu od ostalih regija svijeta. Većina europskih zemalja u prosjeku ima visoku razinu ulaganja u obrazovanje i to od primarne do tercijarne razine te praksu tijekom školovanja. Također, trening zaposlenika je prioritet u kompanijama i time omogućuje razvijanje talenata uz istodobno privlačenje strane, visokoobrazovane stručne ljude na koje se oslanjaju mnoge kompanije.

Tijekom proteklih pet godina, šest od deset rastućih gospodarstava na ljestvici konkurentnosti talenata bilo je iz srednje i istočne Europe. Između 2017. i 2021. godine Ukrajina, Mađarska, Hrvatska, Estonija, Slovenija i Rumunjska porasle su za najmanje 10 mjesta. Od zemalja novih članica EU, najbolje su rangirane Estonija (19.), Slovenija (27.), Litva (29.), Latvija (30.) i Češka (37.), dok se na dnu ljestvice nalaze Venezuela (64.), Južna Afrika (63.), Peru (62.) i Mongolija (61.).

Trend izazvan pandemijom pokazuje da je motiviranost zaposlenika važan faktor u povećanju produktivnosti. Na motiviranost radnika ne utječu više samo vanjski faktori kao što je plaća, sigurnost posla ili kvaliteta života, već i mogućnost prekvalifikacije, fleksibilno radno vrijeme i dostupnost novih tehnologija. Tvrtke koje su fleksibilne u odnosu na radne prakse i prilagodljive na koji način koriste raspoložive talente u promjenjivim okolnostima, bolje se snalaze u novim uvjetima. Važno je naglasiti da će uspjeh gospodarstava nakon pandemije ovisiti o razini motivacije radne snage. U tom kontekstu međusobna povezanost između vodstva i motivacije radnika postat će važan faktor za konkurentnost talenta.

Hrvatska je najbolje pozicionirana po faktoru ulaganja i razvoja (34.). Kao prednosti ističu se omjer učenika i profesora u osnovnim i srednjim školama. Kao najveći nedostatak navodi se nedovoljno ulaganje kompanija u trening zaposlenika.

Po faktoru privlačnosti da zadrži nadarene osobe i privuče strane talentirane osobe Hrvatska se nalazi na 58. mjestu. Kao prednost izdvojen je indeks troškova života, a najveći nedostaci su u privlačenju i zadržavanju talentiranih osoba te njihovom odlasku (brain drain).

Kod faktora spremnosti zemlje za udovoljavanjem zahtjevima tržišta za kvalificiranom radnom snagom Hrvatska je pozicionirana na 54. mjestu. Prednost u ovom dijelu su diplomanti prirodnih i tehničkih znanosti (% diplomiranih studenata u ICT-u, inženjerstvu, matematici i ostalim prirodnim znanostima), a najveći nedostaci su u području dostupnosti osoba s financijskim vještinama, kompetentan viši menadžment te obrazovanje menadžmenta.

Cjelovitu objavu za medije, profil Hrvatske i službeni press release IMD-a možete naći u nastavku.

vrh stranice