05.01.2021.
HUP se zalaže za digitalnu
transformaciju i zelenu tranziciju koje će potaknuti nove oblike rasta i
ojačati otpornost hrvatskog gospodarstva, a najviše kroz digitalizaciju malih i
srednjih tvrtki te pomoć velikim proizvodnim tvrtkama u smjeru tranzicije prema
„Industriji 4.0". Proizvodne tvrtke moraju biti potpomognute ne samo fiskalnim mjerama iz
Zakona o poticanju ulaganja, već i regionalnim potporama koje su dostupne
mnogim tvrtkama iz drugih članica EU, a koje na tome grade svoju konkurentsku
prednost na zajedničkom tržištu.
Malom i srednjem poduzetništvu
je nužan brz i jednostavniji pristup sredstvima koja moraju u najvećem segmentu
biti realizirana kroz otvorene pozive za sufinanciranje, a zatim i kroz
financijske instrumente uključujući vaučere). Malim i srednjim poduzetnicima će
izazov predstavljati i prelazak na tzv. kružno gospodarstvo, što je također dio
Strategije.
„Mikro, mala i srednja
poduzeća, koja u konačnici čine 99% ukupnog broja poslovnih subjekata, imaju
ograničene materijalne i financijske resurse te će im svakako trebati dodatna
potpora u tom procesu. Stav HUP-a je da sama industrija i to pogotovo privatni
sektor, mora biti značajnije podržana kako Strategijom, tako i budućim
otvorenim pozivima za sufinanciranje. Hrvatske prerađivačke, radno intenzivne
tvrtke trebaju imati puno više prilika u odnosu na razdoblje 2014-2020. Za
učinkovito i brzo povlačenje sredstava potrebno je također ukinuti i nepotrebne
procedure javne nabave kod ulaganja kod kojih je EU komponenta poticaja manja od
50%.“ - izjavio je dr.sc. Damir Zorić, glavni direktor HUP-a
Uz gore navedeno, hrvatskim
tvrtkama je, neovisno o veličini i tipu vlasništva, neophodno osigurati i pristup
značajnijim sredstavima za istraživanje i razvoj (IRI) nego što je bilo
dostupno u financijskom razdoblju 2014-2020., a kako bismo podizali konkurentnost
i inovativnost gospodarstva te stvarali dugoročnu održivost.
Zahtjev HUP-a je i veće
uključenje privatnog sektora u izradu projekata unutar Višegodišnjeg
financijskog okvira. Kroz konzultacije s poslodavcima će se generirati zaliha
projekata realnog sektora, a za koje će biti izvedeni otvoreni pozivi,
definirani operativnim programima 2021-2027. U HUP-u vjerujemo da će se na taj
način podići ukupna konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.
Stav je HUP-a kako financijska
raspodjela sredstava u novom razdoblju mora ocrtavati želju Hrvatske da postane
konkurentna i inovativna tržišna ekonomija, koja kvalitetne životne uvjete i
demografsku stabilnost osigurava kroz otvaranje radnih mjesta koja stvaraju
veću dodanu vrijednost. S obzirom da svaka država članica ima značajnu
autonomiju u određivanju prioriteta ulaganja te da za značajan broj indikatora
podjednaku odgovornost imaju privatni i javni sektor, naš prijedlog je da i
financijska raspodjela EU sredstava odražava taj balans te da se ulaganja
planiraju u omjeru 50:50.
Prvom
polovicom sredstava za javni sektor tj. lokalnu samoupravu i javne tvrtke
trebalo bi:
·
graditi isključivo infrastrukturu neophodnu za
podizanje konkurentnosti države, primarno za kompetitivan i konkurentan
obrazovni sektor, zdravstvenu infrastruktura na razini ostalih EU članica te pravosuđe
za koje su potrebne sveobuhvatne reforme, ne nužno financijske,
·
podizati učinkovitost svojih službi kako bi se
umanjili porezi i parafiskalni nameti privatnom sektoru i građanstvu.
Drugom
polovicom iznosa, namijenjenog otvorenim pozivima i financijskim instrumentima
trebalo bi omogućiti i pomoći privatnom sektoru da:
·
podiže konkurentnost gospodarstva,
·
podiže BDP direktno kroz razliku izvoza i uvoza
te bruto dodanu vrijednost,
·
stvara kvalitetnija i bolje plaćena radna
mjesta s većom dodanom vrijednosti, zahvaljujući kojima će rasti i osobna
potrošnja (rast BDP-a),
·
stvara preduvjete za zadržavanje najboljih
stručnjaka i kvalitetnih mladih ljudi te privlači talente iz drugih zemalja,
·
dobiva znatno veći pristup poticajnim
sredstvima za investicije u istraživanje i razvoj (R&D, IRI) kako bismo se
mogli nositi s tvrtkama iz ostatka EU koje znatno više ulažu u taj segment.
Jedan od HUP-ovih zahtjeva je
i da se za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji mora biti finaliziran do
travnja 2021., također organiziraju strukturirane konzultacije s poslodavcima i
uzmu u obzir prijedlozi HUP-a. Bespovratna financijska sredstva koja su
osigurana za Hrvatsku iz EU proračuna će jedino imati smisla ukoliko se
sinergijski povežu s NRS Hrvatska 2030, a oporavak i dugotrajna otpornost mogu
počivati jedino na zdravim rezultatima realnog sektora.