27.03.2020.
Za razliku od ostatka hrvatskoga
gospodarstva, poljoprivreda ovisi mahom o velikim subjektima, koji zapošljavaju
široki profil visokoobrazovanih kadrova (tehnolozi, inženjeri, IT stručnjaci,
ekonomisti...) koji u takvim sustavima ostvaruju i veća primanja - prosječna
neto plaća u 35 najvećih poljoprivrednih subjekata iznosi 4.892,17 kn (podaci
DZS za 2018.), a za visokoobrazovani kadar je i veća. Sve radno intenzivne djelatnosti u poljoprivredi
- kao što su voćarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo, gdje postoji izrazita
sezonalnost intenziteta radova, susretale su se s velikim nedostatkom radne
snage i prije ove pandemije. Posebno se to odnosi na ubiranje plodina u kratkom roku u velikoj količini obzirom na
tehnološke rokove, što će se kroz sljedećih 20-tak dana pojačano epidemijom
COVID 19 dodatno negativno odraziti na berbu koja upravo počinje prvo u zaštićenim
prostorima (staklenici i plastenici) a nastavit će se i sa sjetvom i berbom u
ostatku nadolazećeg perioda za 2020 godinu.
Istovremeno svjetska opskrba hranom pod
pojačanim je rizikom zbog epidemije korona virusom, a opskrba hranom širom svijeta nailazi na sve
veće prepreke, uključujući ograničenja izvoza kojima veliki proizvođači žele
osigurati opskrbu svojih građana u uvjetima pandemije. Postoji
bojazan da bi neke vlade mogle ograničiti protok osnovnih prehrambenih
proizvoda kako bi osigurale domaću opskrbu s obzirom na poremećaje u
nabavnim lancima.
„S ovim mjerama, koje moraju biti brzo usvojene, država bi
potaknula domaću proizvodnju i osigurala opskrbu stanovništva hranom te
smanjila pritisak na državni proračun. Uslijed mogućeg smanjenja proizvodnje u
Europi i otežane opskrbe te zatvaranja nekih zemalja za izvoz, čemu i sada
svjedočimo, tržište bi moglo biti zakinuto za neke vrste proizvoda i hrane.
Hrvatska kao velika uvoznica hrane mogla bi biti na udaru prije svega u opskrbi
proizvoda u kojima nismo samodostatni - svinjskog mesa, mlijeka, povrća i
voća.“ – ističe
predsjednik HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede Dalibor Kezele.
Brojne zemlje EU, poput Austrije, Njemačke i
Francuske pozivaju na „poljoprivredni patriotizam“ te angažman nezaposlenih na
rad u poljoprivredi zbog nedostatka sezonskih radnik uslijed zatvaranja
granica. Austrija i Francuska su već otvorile
posebne web stranice na kojima pozivaju nezaposlene/volontere da se prijave za
sezonski rad u poljoprivredu u iduća tri mjeseca (berba šparoga, voća, povrća i
sl.).
Njemačka je otišla korak dalje te radi na izvanrednim mjerama
poput angažmana radnika iz drugih sektora poput ugostiteljstva. Najavljeno je
usvajanje privremenih fleksibilnih rješenja kao što je ublažavanje propisa o
honorarnim poslovima ili nedjeljnom radu i dr. Njemačkoj trenutno nedostaje
preko 280.000 sezonskih radnika u poljoprivredi, u Francuskoj se procjena kreće
oko 200.000 radnika, dok u Austriji nedostaje 5.000 radnika koji bi radili u
žetvi, a u industriji prerade mesa čak
9.000 radnika.
„Vlada RH ima ustavnu
obvezu osigurati hranu za svoje stanovnike, a sada je prilika za napraviti ozbiljan
zaokret u poljoprivredi. Konkretne mjere potrebne su nam odmah kako bi
osigurali opskrbu i uklonili prepreke u proizvodnji. Uz sve
nužno potrebne propisane epidemiološke mjere, no još uvijek bez stručnih
smjernica za organizaciju nesmetane proizvodnje u vrlo složenim tehnološkim
procesima proizvodnje hrane, problem sa samo jednom inficiranom osobom može
zaustaviti čitave pogone i dodatno opskrbu dovesti pod upitnik. Radi toga je hitno
potrebno imati plan i razrađene sve „B opcije“ ne samo na razini kompanija nego i sektora u cjelini. A nakon krize potrebno je poraditi na cjelovitoj promjeni poslovnog modela
u poljoprivredi, podizanju proizvodnje i samodostatnosti te svijesti kako je
poljoprivreda i proizvodnja hrane jedna od najvažnijih strateških grana
gospodarstva i u ovim okolnostima jasno vidljivo da je dostupnost hrane
stanovništvu i pitanje nacionalne sigurnosti.“, navela je
Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.