09.12.2024.
Domaći
građevinski sektor u proteklom razdoblju raste brže od EU prosjeka. Porast
realizacije po radnom mjestu u osam godina povećan je 28 posto, od kraja 2019.
do kraja prve polovine ove godine ukupna primanja zaposlenih u sektoru porasla
su čak 55,3 posto ili gotovo 3,5 puta više od EU prosjeka, a zaposlenost je
porasla 24,5 posto na preko 118.000 ukupno zaposlenih u sektoru. Istovremeno,
zaduženost je višestruko smanjena (omjer neto duga i EBITDA je pao na 2,6x u
2023. s 8,1x u 2019.). To sve govori da je sektor rastući i stabilan, no, s
obzirom na izostanak velikih infrastrukturnih projekata u zemlji u posljednjih
15-tak godina kao i na značajno smanjenje sektora nakon financijske krize,
građevinska operativa i dalje nije na razini koju smo imali sredinom 2000-tih,
a reference za velike projekte koje moraju imati kompanije i inženjeri su pred
istekom.
U
HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva ističu da imaju znanja i potencijala za
iskorak u velikim infrastrukturnim projektima što bi značajno osnažilo domaći
sektor, i tehnološki i kadrovski i financijski, kao i dodatno pojačalo doprinos
građevinskog sektora ukupnom gospodarstvu Hrvatske. No upozoravaju da uz jaku
EU konkurenciju s kojom se nose na tržištu, sve veći izazov predstavlja
nepoštena konkurencija iz trećih zemalja, najviše iz Turske i Kine, koja
umjetno niskim cijenama cilja velike projekte, ali se javljaju i na natječaje
sve nižih pragova vrijednosti, što posebno zabrinjava domaće kompanije.
Protiv
nepoštene konkurencije iz tih zemalja bore se diljem EU i to prvenstveno
prilagođavajući regulativu i praksu oko javne nabave, isključujući ponuđače
koji ne mogu dokazati poštivanje lokalnih propisa, posebice onih iz radnog
prava, ali reference i ostale elemente ponude koje jamče standard kvalitete, a
za koje je nužna prisutnost na tržištu. Veliki preokret u smjeru zaštite fer
tržišne utakmice omogućila je i recentna presuda Suda EU u predmetu C-652/22 |
Kolin Inşaat Turizam Sanayi ve Ticaret koja nalaže da se gospodarski subjekti
iz trećih zemalja koje nisu sklopile međunarodni sporazum u području javne
nabave s EU ne mogu pozivati na jednako postupanje u projektima javne nabave u
EU članicama.
Tu
presudu u HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva smatraju važnom i nužnom za
uključiti u procese velikih najavljenih natječaja za cestogradnju, poput
izgradnje dionica A1 Križišće – Žuta lokva i A1 Zaton Doli – Dubrovnik te
dionica na željezničkoj mreži u Hrvatskoj, konkretno na nizinskoj pruzi Zagreb -
Rijeka. Također, smatraju da je potrebno i redefiniranje mehanizma EU od
subvencioniranih tvrtki iz trećih zemalja koji je na razini EU postavljen na
nabave vrijednosti 250 milijuna eura, dok bi za tzv. male članice ta granica
trebala biti spuštena na 50 milijuna eura za što se zalažu Hrvatska i
Slovenija.
”Veliki
infrastrukturni projekti imaju veliki pozitivan doprinos na ukupno
gospodarstvo, jer se na njihovoj realizaciji aktivira cijeli niz domaćih
dobavljača, proizvođača opreme, inženjera, omogućuje se investiranje u domaću
građevinsku operativu i stvaraju se vrijedne reference za domaće kompanije. Ako
to prepustimo nepoštenoj konkurenciji koja sa sobom donosi operativu i svoje
ljude, smanjujemo pozitivan utjecaj tih velikih investicija na domaće
gospodarstvo, ali i onemogućujemo razvoj domaćim kompanijama koje bez većih
referenci i operative ostaju osuđene na manje lokalne projekte bez izvoznog
potencijala”, izjavio
je Veljko Nižetić iz Izvršnog odbora HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva.
Iz
HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva ističu da značajne razlike u ponudama koje
na javnim natječajima ističu kompanije iz Turske i Kine mogu nastati jedino na
zaobilaženju domaće regulative i standarda, najvećim dijelom na nepridržavanju
kolektivnih ugovora ili pak značajnim subvencijama iz matičnih zemalja. Kao
primjer su naveli umjetno niske ponude kineskih kompanija na natječaju u
cestogradnji na dionici Staro Petrovo Selo - Požega te dionice Vučevica kod
Splita. Iz Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) upozoravaju da imaju jako
loša iskustva sa nekim kompanijama iz trećih zemalja angažiranih na projektima
u RH, primjerice turskim Cengizom i njezinim podizvođačima, po pitanju praćenja
primjene granskog kolektivnog ugovora u području plaća. Naime, navedene tvrtke
ne samo da odbijaju dati podatke o bruto plaćama u postupcima provjera koje
provodi SGH nego zabranjuju radnicima sindikalno učlanjivanje i organiziranje.
S druge strane, za neke druge tvrtke iz trećih zemalja koje su im dostavljale
podatke, ne mogu potvrditi vjerodostojnost dostavljenih podataka jer ih nisu
mogli provjeriti sa radnicima.
”Iako
postoji zakonodavni okvir koji omogućuje inspekciji rada i poreznoj upravi nadzor
obračuna i isplata ugovorenih plaća
kolektivnim ugovorom sa proširenom
primjenom na cijeli građevinski sektor, to na žalost ne funkcionira u praksi.
Istovremeno imamo saznanja da se na gradilištima kompanija iz trećih zemalja,
ali i nekih nepoštenih domaćih kompanija, isplaćuju značajno niža primanja od onih minimalno
ugovorenih prema složenosti posla, ili se dio bruto plaća kompenzira
neoporezivim primanjima, što je pogubno za buduće mirovine tih radnika. Tome moramo stati na kraj, osigurati
efikasnije načine provjere poštivanja kolektivnih ugovora radnika u građevinarstvu na gradilištima i
zahtijevati da dokaz o poštivanju kolektivnog ugovora bude obavezan element
javne nabave”,
izjavila je Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske.
”Mi
ne tražimo zaštitu ni subvencije, kao što je to slučaj s kompanijama koje
dolaze iz trećih zemalja kao što su Kina i Turska, a sve su prisutnije na našem
tržištu. Tražimo isključivo fer tržišno natjecanje i osiguravanje da se svi
koji rade u Hrvatskoj i sudjeluju u javnim nabavama drže zakona i standarda.
Nepoštena konkurencija u ovoj fazi razvoja sektora ima pogubne posljedice po
cijeli sektor koje će biti dugoročne. S obzirom na brojne manjkavosti u
regulativi, ali i u praksi koje koristi nepoštena konkurencija, važno je
uskladiti Zakon o javnoj nabavi i standardizirati praksu javnih naručitelja na
svim razinama, što uostalom sve ili su napravile ili rade druge EU članice koje
imaju problema s nepoštenom konkurencijom. Primjer sa presudom protiv turske
kompanije koji je postao dio EU regulative je savršen primjer koji se mora
implementirati u domaću praksu”,
izjavio je Darko Jambreković iz Izvršnog odbora HUP-Udruge poslodavaca u
graditeljstvu.
”Građevinska
industrija je važna sastavnica svakog gospodarstva koja može stvarati visoku
dodanu vrijednost čitavom gospodarstvu, što ovisi o kompleksnosti i veličini
projekata na kojima je angažirana. Veliki građevinski sustavi ovise o velikim
infrastrukturnim projektima, a veliki investicijski ciklus u infrastrukturu
koji kreće u Hrvatskoj i regiji najbolja je prilika da se domaći građevinski
sektor dodatno ojača i postane sposoban za jači izvozni iskorak”, izjavio je Hrvoje Stojić, glavni
ekonomist HUP-a.
U
HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva su naglasili da pozorno prate proces
javnog nadmetanja na pet projekata (cestovni projekti kod Dubrovnika, Rijeke i
Omiša te željeznički projekt Leskovac Karlovac) ukupne vrijednosti preko 1,1
milijardu eura, koje su izuzetno važne za osiguravanje izgradnje domaće
operative i referenci, pa apeliraju na javne naručitelje da iskoriste sve
postojeće mehanizme osiguravanja fer tržišnog natjecanja te spriječe nepoštenu
konkurenciju.