23.09.2022.
Na sastanku su sudjelovale Anny Brusić, direktorica Udruge malih i srednjih poduzetnika, Sanja Smoljak Katić, direktorica Udruge trgovine, Marin Medak i Ivan Tadić iz udruženja ugostitelja Zagreb, Damir Lisjak iz Daikin-a, privatna iznajmljivačica Maja Novak, HGK, a sa strane Svjetske banske Andrea August, Andrea Marušić, Domagoj Juričić, Niko Višnjić, Dora Bagić, te predstavnik Europske Komisije - DG Reform.
Fokus grupa je vezana uz 3. fazu projekta Svjetske banke, a koja se
odnosi na reformu poslovnog okruženja. Reforma poslovnog okruženja ujedno je
jedna od obaveza koje je Vlada RH preuzela u sklopu Nacionalnog plana
otpornosti i oporavka (NPOO).
Prva faza projekta uključivala je digitalizaciju
nekih osnovnih javnih servisa vezanih uz poslovno okruženje, koje je djelomično
ostvareno kroz pokretanje digitalnog servisa START, za osnivanje poduzeća, iako
je on prvotno trebao imati i još znatno veće funkcije, a koje su uključivale
oslobađanje svih obaveza vezano uz sudske procedure kod osnivanja poduzeća.
U drugoj fazi je projekt imao još ambicioznije ciljeve, za koje s vjeruje da će se
uskoro moći i javno koristiti. U ovoj fazi su mapirane se procedure vezane uz
dobivanje licenci, dozvola i drugih postupka koji su potrebni, ne samo kod osnivanja
poduzeća nego i tijekom poslovanja. U ovoj je fazi korištena vrlo inovativna
tehnologija, a to je umjetna inteligencija uz čiju pomoć su detektirani po
djelatnostima sve obaveze poduzetnika iz različitih sektora. Ovakva baza
podataka trebala je biti javno dostupna, no još se uvijek se traži najbolje
rješenje za postavljanje ove baze kao i institucija kod koje će biti
postavljena.
U sadašnjoj, 3. fazi, radi se inventura postojećih procedura na
način da se definiraju one koje se trebaju i mogu digitalizirati ali i utvrditi
koje nisu više potrebne.
U sklopu projekta odabrano je 35 poslovnih aktivnosti iz područja
trgovine, zaštite zraka, turizma i prometa koje su analizirane te će biti pripremljene
za digitalizaciju.
Svi sudionici fokus grupe iznosili su poduzetnička i
institucionalna iskustva o postupcima koje je poželjno ukinuti ili
digitalizirati, te nudili prijedloge rješenja, poput smanjenja vrste
ugostiteljskih objekata jer trenutno zakon poznaje 28 vrsta što se u koroni
pokazalo izuzetnom preprekom za poslovanje, ubrzanje postupka dobivanja računa
u banci, digitalizacija ATA karneta, atesti koji su potrebni za registraciju
prostora za dnevni najam, različite
obaveze kod dobivanja MTU za trgovinu prehrambenom i neprehrambenom robom pa do
postupaka u fiskalizaciji i prijave PDV-a. Ukazano je na, već godinama, izražen
problem kada se obaveze poduzetnika prema nacionalnoj i lokalnoj vlasti
preklapaju te dolazi do različitih primjena i tumačenja propisa.
Zaključeno je
kako će preporuka prema Vladi RH biti usmjerena na to da reformom poslovnog
okruženja treba upravljati s najviše razine vlasti, jer će jedino tako ona biti
u potpunosti i provedena. Također, naglašeno je kako je digitalizacija samo
jedna od alata koji treba poboljšati poslovno okruženje, no i ne smije biti
sama sebi svrhom: poželjno je digitalizirati one procedure koje su neophodnome,
a ne digitalizirati sadašnje stanje, bez njegove analize i redukcije suvišnih
postupaka.