„Hrvatska ima fundamentalne unutarnje slabosti koje onemogućavaju postizanje održivog rasta i razvoja, a koje se odražavaju u nedovoljnoj konkurentnosti, padu potrošnje, standarda i zaposlenosti. Promjene koje moramo napraviti da bismo konačno izašli iz krize i pokrenuli gospodarski rast moraju biti sveobuhvatne i duboke, jer kozmetika kojom se stanje pokušavalo popraviti zadnjih nekoliko godina kao i razina reformskih zahvata koje za naredno razdoblje najavljuje Vlada ni približno nije dovoljna. Radikalne reforme su nužne kako bismo konačno zaustavili loše trendove i daljnji pad standarda građana i uopće došli u mogućnost maksimalnog korištenja svih potencijala koje nam otvara članstvo u Europskoj uniji. Zbog toga moramo realno i bez zadrške osvijestiti naše temeljne slabosti i njihove uzroke te postići visoku razinu suglasja u društvu oko ciljeva koje želimo realizirati. Ciljevi i mjere koje predlažemo u ovom dokumentu ne predstavljaju partikularne interese poslodavaca već interese cijelog društva. Ovo nije prvi puta da predlažemo konkretne mjere čija bi realizacija omogućila bolji život svim građanima Hrvatske. Činili smo to i ranije, a ovo je još jedan pokušaj da na jednom mjestu i što je više moguće sažeto i konkretno damo smjer izlaska iz krize izgradnjom temelja za održiv, dugoročan rast i razvoj gospodarstva. Kako sve ne bi ostalo samo na papiru i jednokratnoj prezentaciji paralelno razvijamo i set pokazatelja kojima ćemo vrlo egzaktno mjeriti rezultate reformi, a koje ćemo javno objavljivati dva puta godišnje. U HUP-u smo uvjereni da oko realne vizije naše bolje budućnost trebamo graditi široki društveni konsenzus. Nadamo se da će Vlada prepoznati kvalitetu ove inicijative HUP-a, podržati predstavljene ciljeve i ozbiljno krenuti u njihovu realizaciju, u čemu može računati na našu punu podršku“, rekao je Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a. Kako bi omogućili kontinuirano praćenje daju li mjere i reforme koje se provode prave rezultate i koliko brzo su rezultati u postizanju postavljenih prioritetnih ciljeva vidljivi, HUP za svaki od ciljeva priprema specifičan set pokazatelja na temelju kojih će se mjeriti uspješnost njihova ostvarivanja. Rezultati će se objavljivati u dokumentu HUP-Skor, i to dva puta godišnje, na proljeće i na jesen. U HUP-u ostvarivanje predloženih mjera smatraju ključnim za oporavak domaćeg gospodarstva koje posljednjih godina uporno pada i ne ostvaruje zadovoljavajuće pomake u konkurentnosti. Upozorili su da je ukupni pad BDP-a od 2009. do 2012. godine premašio 10 posto, što je najveći kumulativni pad BDP-a u usporedbi s članicama Europske unije iza Grčke. Tako drastičan pad ekonomske aktivnosti još je porazniji u međunarodnim usporedbama jer je u razdoblju rasta, od 2001. do 2008., Hrvatska rasla sporije od mnogih drugih zemalja tzv. nove Europe. Rezultat toga je da su nas prestigle mnoge zemlje koje su ne tako davno bile na nižem stupnju razvoja od Hrvatske. Među njima su Poljska, Litva, Estonija i Slovačka. Neke druge zemlje jugoistoka Europe, koje nikada nisu bile blizu razvijenosti Hrvatske, sada nas ubrzano sustižu. Realizacija 13 ciljeva koje je danas predstavio HUP jamči stvaranje temelja za nova ulaganja, otvaranje novih radnih mjesta, povećanje plaća i mirovina, bolje obrazovanje i zdravstvo, rast standarda i kupovne moći, ukratko povećanje kvalitete života svih građana zbog čega u HUP-u očekuju i podršku sindikata za njihovu realizaciju. Dokument: HUP - ciljevi i mjere 2013 Prezentacija : Ciljevi i preporuke za izlazak iz krize Metodološka objašnjenja za HUP skor