27.02.2019.
Baza žena HUP-a
je u tri selekcijska ciklusa uključila 100 žena koje su svojim znanjem i
iskustvom dokazale da u svakom trenutku mogu preuzeti upravljačke pozicije u
kompanijama. Baza je pokazatelj da na hrvatskom tržištu itekako postoji
dovoljan broj žena s respektabilnom karijerom i postignućima koja ih čine
spremnima za najodgovornije pozicije. Hrvatska Baza poslovnih žena radi se po
uzoru na već postojeće slične baze u svijetu poput onih Global Board Ready
Women inicijative ili European Network for Women in Leadership.
Gordana Deranja, predsjednica HUP-a tom je pirlikom ukazala na važnost pružanja podrške ženama u
ostvarenju njihovih poslovnih ciljeva i razvoju karijere:
„Da bi žene mogle iskoristiti svoje talente znanje i
potencijale koje bez ikakve sumnje posjeduju moraju imati uvjete koji im kao i
muškim kolegama omogućavaju da se i profesionalno u potpunosti realiziraju i
napreduju i do samog vrha ako to žele.“
I dodala: „Čitav
je niz načina na koji država može podržati ovakva nastojanja, a jedna od njih je
i fleksibilizacija Zakona o radu. Ženama u određenim životnim faza može više
odgovarati projektni angažman, rad u kraćem vremenu kao i učestala mogućnost
rada od kuće. I Zakon o radu mora omogućiti ženama da usklađuju karijeru i
brigu za obitelj.“
Veleposlanik
Kanade u Republici Hrvatskoj, Daniel Maksymiuk u svom je obraćanju izjavio: “U Kanadi i Hrvatskoj, sudjelovanje žena kao rukovoditeljica i
donositeljica odluka u poslovanju jedan je od ključnih faktora za ostvarivanje
našeg punog ekonomskog potencijala. Udruga poslodavaca to je već odavno
prepoznala i važan je zagovornik osnaživanja žena u svim aspektima
poduzetništva i korporativnog vodstva. Vrlo sam ponosan što možemo raditi zajedno
s HUP-om kako bismo preporučili neke modele iz Kanade, kao što je 30% Klub ili
Director’s Playbook, koju kanadske tvrtke sada koriste za povećanje
sudjelovanja žena kao izvršnih rukovoditelja, čime se poboljšavaju poslovni
rezultati.”
Veleposlanik
Velike Britanije, Andrew Dalgleish izjavio je: „U Velikoj Britaniji također
nismo riješili problem neravnopravnosti spolova i nisam ovdje da ikome dajem
lekcije na tu temu. Ova pitanja rješavaju se sustavno i institucionalno te
ovise o promjeni stava o tim temama, na kojima svi moramo još dosta raditi. Danas
više od 60% kompanija u Velikoj Britaniji pitanje spolne ravnopravnosti smatra
jednim od ključnih za rast i razvoj njihovih biznisa.“
Pravobraniteljica
za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Višnja Ljubičić istaknula je: „Do
osnivanja Baze poslovnih žena došlo je putem EU projekta koji je iznjedrio
istraživanja koja su prokazala situaciju u upravljačkoj strukturi velikih
poduzeća u RH. To je bio prvi Progress projekt u području ravnopravnosti
spolova na tržištu rada u Hrvatskoj, a Europska komisija je projekt ocijenila
kao najbolji u konkurenciji od preko 50 predloženih Progress projekt s ovom
tematikom. Naime, istraživanja koja je institucija
Pravobraniteljice provela u sklopu navedenog projekta pokazala su da usprkos
činjenici da preko 60% visokoobrazovanih osoba u RH čine žene, te da je udio
visokoobrazovanih žena na tržištu rada veći od udjela muškaraca, u upravljačkim
tijelima situacija je obrnuta. Zastupljenost žena u upravama dioničkih društava
u Hrvatskoj 2014. - bila je 17%, a u nadzornim odborima 22%.“
Davor
Majetić, glavni direktor HUP-a osvrnuo se
na važnost poticanja ravnopravnosti spolova u biznisu: „Do sada smo dokazali da žene znače potencijal za konkurentniju i
kvalitetniju tvrtku. Kao HUP smatramo da su žene potencijal koji nije
iskorišten u RH i na njemu moramo raditi zbog uspjeha gospodarstva i poticanja
konkurentnosti. Kako bi napori za ostvarenje pune ravnopravnosti spolova mogli
biti pretočeni u praksu i donijeti vidljiv napredak u zastupljenosti žena na
vodećim pozicijama HUP je potaknuo osnivanje triju radnih skupina koje će
raditi na različitim segmentima koji mogu osigurati potrebne pretpostavke i
uklanjanje sadašnjih prepreka ostvarenju toga cilja.“
Majetić je pozvao
sve članice Baze žena da se aktivno uključe u rad triju predstavljenih radnih
skupina:
1.
Rad i radni odnosi: Zalaganje
za donošenje zakonskih rješenja koja će omogućiti fleksibilnije i
jednostavnije oblike rada i zapošljavanja, nužno potrebne za bolje
usklađivanje obiteljskog i poslovnog života.
2.
Razvoj okruženja:Poticanje
države i lokalnih zajednica – gradova, općina i županija na osiguravanju
dovoljnog broja vrtića i domova za starije s odgovarajućim uslugama kako bi žene imale kvalitetniju
infrastrukturnu podršku u brzi za djecu i starije članove obitelji.
3.
Obrazovanje i mediji: Osjećaj
ravnopravnosti i poštovanja usađuju roditelji i obrazovni sustav, a neizostavan
utjecaj imaju mediji. Pune ravnopravnosti žena na profesionalnom planu ne može
biti bez podrške obitelji i okoline zbog čega je nužno javnim kampanjama raditi
na osvješćivanju i edukaciji, promjeni stavova i ponašanja unutar društva i to
među svim generacijama.
Kao
uvod u panel diskusiju, Synthia Dodig, savjetnica za trgovinu pri
Veleposlanstvu Kanade u Republici Hrvatskoj predstavila je dva dokumenta: Savjetnik za glavne direktore i Priručnik za ravnopravnu zastupljenost
spolova u upravama koje je izradila tzv. Kanadska alijansa - jedinstveno
partnerstvo vodećih neprofitnih organizacija u Kanadi usredotočenih na
istraživanje, promicanje i obrazovanje na područjima upravljanja i
ravnopravnosti spolova. Cilj je Alijanse povećati i koordinirati aktivnosti za
povećavanje ravnopravnosti spolova u upravnim odborima i na visokim rukovodećim
položajima te pridonositi javnoj politici u svojstvu savjetnika tijelima vlade.
Na
panel diskusiji koju je moderirala Daniela Trbović sudjelovali su: Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske
udruge poslodavaca, Veleposlanik Kanade u RH NJ.E. Daniel Maksymiuk, Veleposlanik Velike Britanije u RH NJ.E. Andrew Dalgleish, predsjednica Uprave
Siemensa za Hrvatsku i Sloveniju, Medeja
Lončar i predsjednik Uprave Belupa, Hrvoje
Kolarić.
Daniel Maksymiuk,
Veleposlanik Kanade u RH rekao
je: „Najvažnije je da već sada u Kanadi možemo
vidjeti da najuspješnije i najprofitabilnije kompanije su one koje brinu o
ravnopravnosti spolova u svojim upravama. Vodstvo i angažman CEO-ova važno je
pri postizanju ovog cilja kako bi svi ostali akteri privatnog sektora prepoznali
modele koje mogu slijediti i vidjeli da su žene snaga koja pokreće najbolje
tvrtke.“
Andrew Dalgleish, Veleposlanik
Velike Britanije u RH: „Trebalo nam je 50 godina od 1970ih da
promijenimo stavove i predrasude prema temi ravnopravnosti spolova, a problem i
dalje nismo potpuno riješili jer razlike u plaćama i dalje postoje. Promjene
moraju negdje početi te iako će možda trebati dugo vremena da one zažive,
zajednički možemo postići bolje standarde. Nijedna od naših najvećih kompanija danas
nije isključivo muška – sve su postigle ravnotežu spolova u strukturi
zaposlenika.“
Medeja Lončar,
predsjednica Uprave Siemensa:
„Tehnološki razvoj će i u budućnosti
utjecati na ekonomiju i važno je da imamo veći broj žena u IT zanimanjima kako
bi bile spremne za radna mjesta budućnosti. Siemens je konzervativna tvrtka
koja je tradicionalno muške strukture zaposlenika, a u nadzornom odboru i
upravama smo kvotama osigurali nešto veći broj žena.“
Hrvoje Kolarić,
predsjednik Uprave Belupa: „Važno je kakvo okruženje imate u
kompaniji i kakvu kulturu kompanije njegujete. Farmaceutska industrija je kao
takva pretežno ženska industrija, a nama je u Belupu važno imati dobre sustave
procjene radnog učinka i razvoja karijere te smatram da oni moraju biti jedini
kriteriji napretka karijere bez obzira na spol.“
Gordana Deranja,
predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca: „HUP ima veliko i
pretežito muško članstvo – a upravo toj skupini možemo pokazati našu Bazu
poslovnih žena kako bi vidjeli da postoje žene spremne preuzeti upravljačke funkcije
unutar kompanija. Slažem se da je radno okružje iznimno važno – uz uspješne i
sposobne ljude koji nas okružuju svi smo u mogućnosti više napredovati i biti
bolji zaposlenici i šefovi. Trebamo biti glasni, ukazivati na dobre prakse, te
zajedno i ujedinjeni utjecati na izmjenu zakonodavstva koje je nužno zbog
stvaranja boljeg okružja i veće ravnoteže privatnog i poslovnog života za sve.“
Zaključno,
teme zastupljenosti žena na tržištu rada i mogućnosti njihova napredovanja ne
tiču se samo žena, već društva u cjelini. Iako određen napredak u ovom segmentu
postoji, on i dalje nije dovoljan te je potrebno značajnije ubrzati njegov
rast. Veća uključenost žena na upravljačkim pozicijama dugoročna je korist i za
tvrtke, kako pokazuju svjetske studije koje se bave istraživanjem ove
problematike. HUP će se nastaviti zalagati za sve inicijative koje doprinose
poboljšanju ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj te koje ženama
olakšavaju ulazak na tržište rada te razvoj njihovih karijera.
BAZA POSLOVNIH ŽENA