04.04.2025.
Odobalne
(pučinske) vjetroelektrane važan su element europske strategije za povećanje
udjela obnovljivih izvora energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve za razvoj plave energije, s
planom povećanja kapaciteta energije vjetra na moru na 60 GW do 2030. i 300 GW
do 2050. godine. Njemačka prednjači u Europi s najvećim odobalnim kapacitetom,
koji je do kraja 2022. dosegnuo 8,1 GW, uglavnom u Sjevernom moru. Nizozemska
slijedi s 3,2 GW, dok je Francuska postavila cilj od 40 GW energije vjetra na
moru do 2050. godine.
Razvoj pučinskih
vjetroelektrana u Hrvatskoj tek je u začetku, ali postoje značajne inicijative
koje mogu potaknuti napredak. INA d.d. je 2022. godine započela mjerenja
potencijala vjetra na svojim plinskim platformama u sjevernom Jadranu te je uz
potporu europskog programa CEF pokrenula izradu studija izvodljivosti za
projekt odobalnog vjetroparka snage 300 MW na području između Pule i Ravene.
Očekuje se da će studije biti dovršene do 2025. godine, nakon čega će se
donijeti odluke o gradnji.
Paralelno,
Istarska županija i Istarska regionalna energetska agencija (IRENA) rade
na smjernicama za razvoj pučinskih vjetroelektrana na sjevernom Jadranu.
Identificirane su tri potencijalne zone za takve projekte, od kojih se
jedna nalazi južno od Istre unutar teritorijalnog mora, dok su preostale u
isključivom gospodarskom pojasu. No, unatoč ovim inicijativama, Hrvatska još
nema uspostavljen regulatorni okvir za razvoj pučinskih vjetroelektrana, što
predstavlja ključnu prepreku za daljnji razvoj i privlačenje investicija. Ministarstvo
gospodarstva radi na rješavanju ovog izazova, no potrebna je šira suradnja
industrije, državnih institucija i investitora kako bi se omogućio ubrzani
razvoj projekata obnovljivih izvora energije na moru.
Konferencijom
želimo potaknuti aktivniju suradnju i dijalog dionika o budućnosti pučinskih
vjetroelektrana u Hrvatskoj.
Prijave su
otvorene do 31.3.2025. (ili do popunjenosti kapaciteta dvorane) putem POVEZNICE.