HUP: Komentar prve procjene BDP-a za prvo tromjesečje 2022.

S tom stopom rasta na kvartalnoj razini nalazimo se pri samom vrhu zemalja članica EU za koje su dostupni podaci, što je posebno zanimljivo s obzirom na određena usporavanja u nekim zemljama, uključujući SAD koje su u prvom tromjesečju ostvarile negativnu stopu rasta u odnosu na prethodno tromjesečje. Na godišnjoj razini, Hrvatska također raste brže od prosjeka EU-a i eurozone, što dodatno pokazuje da rekordna stopa rasta ostvarena u 2021. nije samo posljedica niske baze, odnosno oporavka od dubokog pada uzrokovanog pandemijom Covid-19, nego da su se uspostavili određeni temelji za održivi gospodarski rast. Ostaje nam za vidjeti koliko će oni biti ugroženi uslijed eskalacije sukoba u Ukrajini i pratećih sankcija Rusiji, odnosno uslijed značajnijeg rasta cijena u svim segmentima - od energenta, sirovina, materijala i prijevoza pa do osnovnih prehrambenih proizvoda.

U prvom tromjesečju na godišnjoj razini rasle su gotovo sve kategorije BDP-a, kako na rashodnoj tako i na prihodnoj strani. To je većim dijelom bilo razvidno i temeljem ranije dostupnih pokazatelja, s obzirom da je u prvom tromjesečju rastao i obujam građevinskih radova što se ogleda i u rastu investicija kao komponente BDP-a. Osim toga, ostvaren je i rast prometa u trgovini na malo, ali i zaposlenosti i nominalnih plaća, što je vidljivo i u porastu osobne potrošnje, dok je rast industrijske proizvodnje sugerirao da će se ostvariti i rast robnog izvoza. Potpuno otvaranje gospodarstva omogućilo je i pojačani dolazak turista što se ogleda i u rastu izvoza usluga u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Pritom posebno ohrabruje ubrzavanje rasta investicija, što je vrlo vjerojatno posljedica korištenja EU sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.  Ostvarena međugodišnja stopa rasta bruto dodane vrijednosti (BDV) u iznosu od 6,3% dodatno potvrđuje doprinos ekonomskom rastu gotovo svih djelatnosti, s time da se najizraženiji rast na godišnjoj razini bilježi u uslužnim djelatnostima - trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje te djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Iako ovi pokazatelji daju određenu dozu optimizma za nastavak godine, zabilježene stope inflacije na početku drugog tromjesečja uz značajno usporavanje rasta prometa od trgovine na malo, kao i pad industrijske proizvodnje već u ožujku, pozivaju na oprez. Za sada su prognoze ekonomskog rasta u ovoj godini pozitivne – u prosjeku oko 3%, ali je jasno da su izazovi s kojima će se gospodarstvo morati suočiti u ovoj godini značajni te je zbog svekolike neizvjesnosti teško dati precizne prognoze. Očekujemo da će Vlada djelovati na smanjivanje tih izazova, ne samo kratkoročnim mjerama za ublažavanje rasta cijena, nego i da će iskoristiti ovo razdoblje ekonomskog rasta uz potporu EU fondova kao priliku za značajnu reformu rashodne strane proračuna koja će onda omogućiti daljnja porezna i neporezna rasterećenja što će otvoriti prostor za i dodatni gospodarski rast.