HUP Komentar: „PRVA PROCJENA TROMJESEČNOG BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA za četvrto tromjesečje 2022.“

28.02.2023.

Rast BDP-a u četvrtom kvartalu od 4,0% godišnje je iznad očekivanja, zahvaljujući ubrzanju rasta investicija te javne potrošnje. Na snažan rast investicija, odgovornih za otprilike pola opće stope rasta, utječe ubrzano povlačenje EU fondova te rastuća orijentacija ekonomije na izvoz. Naime, ona potiče investicije izvoznika u konkurentnost uoči ulaska ekonomije u euro područje gdje se konkurentski pritisci na naših kompanija pojačavaju. Doprinos javne potrošnje rastu BDP-a na razini nešto manjoj od preostale polovice odražava protucikličku potrošnju u jeku energetske krize uz već poznat rastući stupanj sufinanciranja investicija iz EU fondova. Suficit u državnom proračunu na razini od oko 1% BDP-a omogućio je pravodobno jačanje javne potrošnje, koja je neupitno kratkoročno djelovala stabilizacijski te spriječila snažnije usporavanje BDP-a. Napokon, rast osobne potrošnje usporio je na svega 1,3% nakon prosječnih gotovo 7% tijekom prethodna dva kvartala, što je potvrda snažnog pada realne kupovne moći. Snažno je usporio i rast izvoza roba i usluga na više no upola slabiju dinamiku u usporedbi s prvih devet mjeseci 2022. godine uslijed snažnog usporavanja rasta inozemne potražnje.

 

U ovom trenutku zadržavamo procjenu manjeg pada BDP-a u ovoj godini od oko 0,5% i to nakon kumulativnog rasta od 20% tijekom zadnje dvije godine. Nedavno je nemali broj analitičara objavio pozitivne revizije prognoza za gospodarstvo eurozone zahvaljujući snažnom padu cijena energenata, značajno manjim rizicima racionalizacije potrošnje energenata te oporavku Kine kao gotovo najvažnije ekonomije za europski izvoz. U narednim kvartalnim izgledima razmotrit ćemo mogućnost pozitivne revizije kretanja BDP-a osobito nakon produljenja mjera za ublažavanje energetske krize sa stabilizacijskim učinkom na poslovanje.

 

S druge strane, unatoč oporavku ekonomskog optimizma na horizontu od šest mjeseci, izuzetno prediktivno važan IFO indeks poslovne klime u Njemačkoj pokazuje pogoršanu percepciju trenutnog stanja u ekonomiji u skladu s negativnim utjecajem inflacije na kupovnu moć stanovništva, silaznim trendom tvorničkih narudžbi od proljeća lani naovamo te pogoršanjem uvjeta financiranja. Od prošlog ljeta ESB je podigla ključne referentne kamatne stope za 300 baznih bodova, čemu treba pridodati još 150 baznih bodova do kraja ove godine.

S prvim kvartalom ove godine očekujemo potvrdu ulaska najveće europske ekonomije – Njemačke - te našeg glavnog vanjskotrgovinskog partnera - u recesiju. Kad govorimo o pozitivnim utjecajima na hrvatsku ekonomiju pozitivno djeluju najave vodećih turističkih operatera za nadolazeću sezonu u godini kad ulazak u Schengen te uvođenje eura pojačavaju naše komparativne prednosti. Pritom je rast turizma je ograničen padom investicija u kapacitete zadnjih godina u odnosu na pred-pandemijske godine, kao i prenapregnutom energetskom te komunalnom infrastrukturom. Također, očekujemo daljnje ubrzanje rasta investicija na 7,5% zahvaljujući jačanju priljeva EU fondova te daljnjoj integraciji hrvatskih poduzeća u globalne lance vrijednosti prilikom čega treba nastaviti jačati investicije u konkurentnost.

 

vrh stranice