16.12.2022.
Kulminaciju
inflacije očekujemo u prvom tromjesečju 2023. godine; rast kamata ESB-a stvara
pritisak na rast cijene duga države
Rast inflacije
u studenom (0,9% mjesečno/13,5% godišnje) je iznad očekivanja, ali i dalje u
skladu s našim centralnim očekivanjima da će godišnja stopa inflacije
kulminirati tijekom prvog kvartala 2023.godine.
Ubrzanju
godišnje stope inflacije najviše su doprinijele cijene transporta gdje bi,
međutim, pritisci u narednim mjesecima mogli popustiti zahvaljujući padu
svjetskih cijena nafte usred rastućih očekivanja u pogledu recesije, slabljenju
dolara te baznom efektu.
Nakon
prosječnih 10,8 posto u 2022. godini, u sljedećoj godini očekujemo pad godišnje
stope inflacije na 7,5 posto.
U idućoj godini
očekujemo usporavanje mjesečne dinamike inflacije zahvaljujući slabljenju
agregatne potražnje (recesiji tijekom prve polovine godine), padu dinamike
cijena dobara, stabilizaciji cijena energenata (na visokim razinama) te
normalizaciji lanaca nabave. U području uvoznih cijena već se daje
naslutiti zaokret inflacije naniže s obzirom na suzdržana očekivanja u pogledu
kretanja ključnih cijena sirovina, započetom padu cijena temeljnih dobra
te deflatornim utjecajima iz kineske ekonomije.
Nepotpun
oporavak agregatne potražnje za uslugama po jenjavanju pandemije, manjak radne
snage te inflacijska očekivanja doprinose pak daljnjim pritiscima na rast
cijena usluga.
Na jučerašnjoj
sjednici Europske središnje banke (ESB) podignuta je depozitna kamatna stopa za
50 baznih bodova na 2,00 posto te zaoštrena retorika kroz pripremanje
tržišta na jači zahtijevan rast depozitnih kamatnih stopa prema 3,50 posto do
proljeća, odnosno ljeta sljedeće godine, u borbi protiv inflacije. Rast kamata
uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura
mjesečno od ožujka nadalje, također podiže rizik potresa te fragmentacije na
europskim obvezničkim tržištima u situaciji kad se države članice euro područja
spremaju značajno povećati svoje potrebe za financiranjem.
U spomenutom
scenariju za očekivati je pritiske na rast kamatnih spreadova perifernih
članica euro područje koji uključuju i Hrvatsku, što stvara dodatni pritisak na
rast cijene financiranja države. Uvezeni kamatni šok u kratkom roku mogao
bi biti djelomično ublažen izuzetno snažnim rastom viška likvidnosti u domaćem
bankarskom sustavu (oko 20 milijardi eura). U konačnici će uvjeti financiranja
u privatnom sektoru u velikoj mjeri ovisiti o konkurenciji banaka i prilagodbi
domaće potražnje u neizvjesnim makroekonomskim uvjetima.