05.07.2022.
Korištenjem znanja i resursa ICT
sektora, kao i razvijenih EU zemalja koje su uspješno prošle proces tranzicije,
Hrvatska se ima priliku profilirati kao europska digitalna lokacija poticajna
za stvaranje inovativnih kompanija i privlačenje značajnih svjetskih igrača
HUP- Udruga informatičke i
komunikacijske aktivnosti (HUP-ICT) na današnjoj je konferenciji za medije
predstavila nove članove Izvršnog odbora koji su iznijeli strateške smjernice
djelovanje i prioritete Udruge u budućem razdoblju, s naglaskom na razvoj hrvatske
digitalne industrije i četiri tematske cjeline mapirane na Digitalni
kompas digitalnog desetljeća EU-a, strateški dokument Europske komisije
koji predstavlja viziju i smjernice do uspješne digitalne transformacije Europe
do 2030.
Digitalni kompas digitalnog
desetljeća EU-a čine četiri glavne točke: vještine, sigurna i održiva digitalna
infrastruktura, digitalna transformacija poduzeća te digitalizacija javnih
usluga. HUP-ICT definirao je krovnu stratešku smjernicu razvoja ICT industrije:
„Ljudi i inovacije“ koju će nastojati adresirati kroz pet područja
neophodnih za ubrzani razvoj ICT sektora, ali i društva u Hrvatskoj, koji
bi trebali biti obuhvaćeni i Strategijom digitalne Hrvatske do 2030.
Svako od pet strateških područja
vodit će jedan od članova Izvršnog odbora, koji je ujedno i dopredsjednik
Udruge. Digitalna transformacija hrvatskoga gospodarstva i društva pripast će
tako Ivanu Magliću, direktoru Calisto/Gartner Adriatic; Poticanjem razvoja
radnih mjesta i tehnoloških vještina upravljat će Aleksandar Raić,
potpredsjednik za transformaciju i ljudske resurse Infobipa; Partnerstvo s
Vladom i EU institucijama vodit će Miroslav Kantolić, član izvršnog
poslovodstva Ericsson Nikola Tesle; Povezivost i telekomunikacije Martina
Dragičević, direktorica regulatornih poslova i EU fondova A1 Hrvatska, a o
posljednjem područje Profiliranje i ustrojstvo udruge brinut će Vladimir
Kosanović, direktor GlobalLogic Hrvatska. Koordinaciju za EU poslove vodit
će Milly Doolan, direktorica Euronavigatora, dok će koordinaciju za
suradnju sa znanstvenom zajednicom voditi Bojan Hadžisejdić, direktor
Nephosa. Krajnji cilj svih pet radnih skupina i dvije koordinacije ubrzanje je
procesa digitalne transformacije gospodarstva i društva te stvaranje
suvremenijeg zakonodavnog i fiskalnog okvira poticajnog za ulaganja i
inovacije.
„Društvo i svijet mijenjaju se sve
brže i u sve manje predvidljivim pravcima, a naša udruga je tu da ukazuje na
svjetske trendove i pomaže donositeljima odluka oblikovati javne politike koje
će pomoći ojačati malo i otvoreno hrvatsko gospodarstvo te potaknuti njegov
oporavak od razdoblja nepovoljne ekonomske aktivnosti. Naše strateške radne
skupine oformili smo upravo s tim ciljem – definiranjem ključnih smjernica
za razvoj svih ostalih grana gospodarstva i društva kroz snažnije
partnerstvo između tradicionalnih hrvatskih kompanija i ICT industrije te kroz
izgradnju agilnije i fleksibilnije javne i državne uprave koja će poticajnim
fiskalnim i regulatornim okvirom omogućiti privlačenje ulaganja,
zapošljavanje i zadržavanje stručnjaka te realizaciju pilot projekata s ciljem
disrupcije tradicionalnih poslovnih modela prema onima koji su inovativniji,
otporniji i nositelji visoke dodane vrijednosti“ – istaknula je Jasminka
Martinović, direktorica HUP-ICT udruge.
Podrška
ICT sektoru u razdoblju krize i galopirajuće inflacije strateška je odluka koja
nam može pomoći da se puno brže oporavimo od negativnih efekata recesije koja
sve više prijeti hrvatskom gospodarstvu i društvu. ICT je jedini sektor koji u
2020. godini nije doživio pad kao ostatak gospodarstva te koji je i u
pandemijskoj 2021. ostvario rast od čak 11%. Izvoz ICT sektora čini 2,8%
ukupnih prihoda u hrvatskom BDP-u, a 34,7% svih ulaganja u istraživanje i
razvoj dolazi upravo iz ICT kompanija. Istovremeno, u 2021. jedna smo od
samo tri EU članice koja je doživjela pad u broju ICT stručnjaka i to za čak
2,8%. Iako se trenutno susrećemo s akutnim problemom rasta cijena
energenata koji ne zaobilazi niti naše članice, ne smijemo zaboraviti niti
kronični problem prevelikog opterećenja rada te alternativnih načina
prihodovanja koji potiču poslodavce bez nastana u Hrvatskoj. Iz svega je
evidentno da nam je, kao produžena ruka Digitalne strategije 2030, nužan i
Nacionalni plan zadržavanja i privlačenja digitalnih talenata, koja će
omogućiti zadržavanje visokokvalificiranih stručnjaka u zemlji čime će se
ostvariti preduvjeti za rast i razvoj izvozno orijentiranih i međunarodno
konkurentnih kompanija, omogućiti društvu brz i relativno bezbolan izlazak iz
krize.“ – izjavio je Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT-a i osnivač
i suvlasnik Algebre.
Hrvatska se danas suočava s
nezahvalnom situacijom – iako se i ostatak Europe bori s inflacijom i rastom
cijena energenata, naše društvo svi ovi izazovi pogađaju još i snažnije jer za
razliku od drugih tranzicijskih zemalja nismo iskoristili razdoblje od
prestanka prethodne krize 2015. godine do danas da osnažimo one industrije koje
nam mogu biti zamašnjaci u teškim i nepredvidivim vremenima. Ključne pokretače
gospodarstva, pokazala je zadnja IMD ljestvica konkurentnosti, opterećuju
visoko opterećenje rada, nefleksibilno tržište rada, nepovoljna investicijska
klima i rigidan Zakon o poticanju ulaganja koji u svojoj trenutnoj formi
sadrži previše administrativnih opterećenja i prepreka za investicije u
digitalizaciju i industriju 4.0. Iako smo po prvi puta otkad se konkurentnost
mjeri prestigli Slovačku i Poljsku, predstoji nam razdoblje ozbiljnih
reformi želimo li doseći zemlje poput Češke i Estonije, koje su završile
proces industrijske i političke tranzicije i transformirale svoju industriju i
javnu upravu u smjeru modernizacije.
„Usprkos nepovoljnom okruženju na
koje poduzetnici nisu mogli utjecati, ICT sektor je u protekloj godini ostvario
prihod od gotovo milijun kuna po zaposleniku, što je najbolji rezultat u
proteklih devet godina, dok je prosječna mjesečna neto plaća u ICT sektoru
60% veća od prosjeka hrvatskog gospodarstva. Naše smjernice mogu pomoći
Hrvatskoj ući u top 5 tranzicijskih EU zemalja, za što nam je nužno
potreban rast inovacijskog eko sustava u zemlji koji podrazumijeva integraciju
STEAM-a u nacionalni obrazovni sustav, privlačenje i zadržavanje stručnjaka i
inovatora, ubrzana gradnja mreže velikih kapaciteta za potpunu digitalnu
transformaciju Hrvatske, smanjenje parafiskalnih nameta poput prava puta za telco
infrastrukturu te prilagodbu sveukupnog regulatornog okruženja inovacijama. U
ICT-u znanja i volje nam ne manjka, stoga očekujemo partnerski pristup od svih
donositelja odluka u zemlji u daljnjoj provedbi ovih ciljeva kako bi se
ostvarili željeni efekti Digitalne strategije RH do 2030.“ – zaključio je Siniša
Đuranović, zamjenik predsjednik HUP-ICT-a i stariji potpredsjednik Hrvatskog
Telekoma.
Od ostalih prioriteta Udruge u
narednom razdoblju istaknut je rad na osvještavanju i smanjenju utjecaja nelojalne
konkurencije alternativnih oblika prihodovanja koje od Hrvatske umjesto
zemlje inovacija stvaraju zemlju „iznajmljivanja“ pojedinačnih usluga bez
dodane vrijednosti, zatim pokretanje programa Internacionalizacije kojim
će se značajno olakšati zapošljavanje stranaca te dovođenje stranih studenata i
strateško pozicioniranje „Digitalnih proizvoda i platformi” kao
tematsko-prioritetnog područja u Strategiji pametne specijalizacije (S3).
Osiguravanje poticajnog investicijskog okruženja posebno je važno za ubrzanje
nacionalnog razvoja gigabitne infrastrukture i Nacionalnog plana za razvoj
širokopojasnog Interneta 2021-2027.
PREZENTACIJA