11.03.2025.
Stoga su europski proizvođači Accord, Adamed,
Fresenius Kabi, Insud, Polpharma, Sandoz, STADA, Teva, Viatris i Zentiva uz
podršku svoje krovne udruge „Medicines for Europe“, pokrenuli postupak pred
Sudom Europske Unije protiv uvođenja sustava proširene odgovornosti proizvođača
u Direktivu o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Time se želi uravnotežiti
nepravedno, diskriminirajuće i neproporcionalno opterećenje troškovima te
očuvati pristup ključnim lijekovima. Ovoj europskoj inicijativu potporu daju
i članice Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge proizvođača lijekova,
koja pokriva gotovo 100% hrvatskog tržišta generičkih lijekova.
Direktiva obvezuje proizvođače generičkih lijekova
da snose nerazmjernu glavninu troškova za uklanjanje ostataka iz
komunalnih otpadnih voda koje, osim iz farmaceutske i kozmetičke industrije,
potječu iz raznih drugih industrijskih ili poljoprivrednih izvora. Sustav
proširene odgovornosti proizvođača (EPR), koji bi trebao poticati razvoj
ekološki prihvatljivijih proizvoda (jer se ne odnosi samo na lijekove EPR) pa i
lijekova, zanemaruje jedinstvenu narav
lijekova, kod kojih je postupak redizajniranja proizvoda izuzetno složen i
često neizvediv bez ugrožavanja njegove učinkovitosti.
Unatoč tome što čine svega 19 % ukupne tržišne vrijednosti u Europskoj
uniji, očekuje se da će industrija generičkih lijekova snositi nevjerojatnih
60 % troškova ovakvog sustava. Ovakva
neproporcionalna distribucija ugrožava same temelje farmaceutskog sektora koji
ima ključnu ulogu u osiguravanju pristupačnog i održivog pristupa lijekovima te
stabilnost nacionalnih zdravstvenih sustava.
Neke simulacije pokazuju da bi primjenom okvira
EPR-a predviđenog Direktivom značajan dio portfelja lijekova generičkih
proizvođača na razini EU postao financijski neodrživ. Osobito bi mogla biti
pogođena terapeutska područja poput kardiovaskularnih bolesti, karcinoma,
bakterijskih infekcija, dijabetesa, mentalnog zdravlja, upalnih bolesti crijeva
i epilepsije.
„Nužno je poduzeti sve korake kako bismo očuvali i osnažili farmaceutsku
proizvodnju na vlastitom tlu, blizu pacijenata, posebice imajući na umu trenutne
geopolitičke tenzije koja dodatno ugrožava sigurnost globalnih opskrbnih
lanaca“, naglasili su u HUP – Udruzi proizvođača lijekova.
„Snažno podržavamo članice Udruge proizvođača lijekova u nastojanjima za
pravednije opterećenje troškovima vezano uz europsku Direktivu o pročišćavanju
komunalnih otpadnih voda. Ovakva Direktiva i novi enormni troškovi, koji se
zbog visoko reguliranog tržišta ne mogu reflektirati u cijenama generičkih
lijekova, ugrozit će opskrbu kritičnim lijekovima za pacijente i u Hrvatskoj.
Već sada se suočavamo s ozbiljnim izazovima u dostupnosti mnogih lijekova, a
ovakva Direktiva dodatno će ugroziti dostupnost terapija u ključnim
terapeutskim područjima“, rekla je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.
Hrvatska farmaceutska industrija isporučuje generičke lijekove hrvatskom
zdravstvenom sustavu i pacijentima, a 68 % svih lijekova izdanih na recept
zauzima samo 8 % udjela u budžetu zdravstvenog sustava, dok prosječna cijena
kutije generičkog lijeka iznosi samo 4,4 EUR. Članice HUP - UPL u 2023.
g. osigurale su 91.000.000 kutija lijekova za hrvatske pacijente.
„Naša farmacetska industrija vodi brigu o okolišu, pogoni su opremljeni
najmodernijim sustavima za pročišćavanje voda i zraka, redovito kontroliraju
onečišćenja koja nastaju tijekom proizvodnih procesa, pod nadzorom su nadležnih
institucija i nezavisnih laboratorija. Naše članice pomno prate, upravljaju i
na najmanju moguću mjeru smanjuju količinu efluenata u vodama koje se ispuštaju
na proizvodnim lokacijama te prepoznaju važnost smanjenja utjecaja
farmaceutskih proizvoda na okoliš“, dodali su u HUP UPL-u.
Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda u suprotnosti je s
ciljem Saveza za kritične lijekove EU-a da poboljša europsku
zdravstvenu sigurnost jačanjem proizvodnje generičkih lijekova i aktivnih
farmaceutskih sastojaka te doprinese rješavanju sve učestalijih nestašica
lijekova s kojima se Europa suočava posljednjih godine
Direktiva se poziva na procijenjeni trošak pročišćavanja otpadnih voda od
1,18 milijardi eura godišnje, što bi potkopalo ekonomsku održivost brojnih
osnovnih ili kritičnih lijekova. Međutim, ovo je iznimno niska procjena
stvarnih troškova koji bi, prema primjerice njemačkoj vladi i izjavama
europskih vodoprivrednih poduzeća, mogli iznositi između 5 i 11 milijardi eura
godišnje. Ovaj golemi trošak stvorio bi val nestašica generičkih lijekova, s
katastrofalnim posljedicama na pristup pacijenata lijekovima i održivost
zdravstvenih sustava u Europi, pa posljedično i u Hrvatskoj.
Naime, Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih
voda ne poštuje načela pravednosti i pravične raspodjele tereta propisujući
naknadu gotovo isključivo na prodaju lijekova (i kozmetike) na temelju vrlo
netransparentne i manjkave procjene učinka Europske komisije, i to unatoč
velikim razlikama u kemijskim ostacima pronađenim u komunalnim otpadnim vodama.
Ova visoka naknada onemogućit će pristup kritičnim lijekovima, a stvarne žrtve
bit će pacijenti i kvaliteta javnog zdravlja.