Hrvatska je spremna za digitalizaciju: vrijeme je za postavljanje ambicioznih ciljeva

Razina prihoda u RH se za razliku od prošle godine povećala što pokazuje da je došlo do pozitivnih pomaka u procesima digitalizacije u zemlji.

 „Hrvatska je konačno počela bilježiti pozitivan pomak u digitalizaciji što je vidljivo i iz europskih DESI rezultata. Na navedeni pomak snažan utjecaj su imale mjere neporeznog rasterećenja te investicija u telekomunikacijskom sektoru kao i daljnji razvoj IT sektora obilježenog rastom zapošljavanja, prihoda i stvorene dodane vrijednosti. “, istaknuo je Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge.

Analiza je pokazala da indeks digitalizacije Hrvatske raste brže od prosjeka EU, i to u najznačajnijim područjima - povezivosti i ljudskog kapitala, dok u području integracije digitalnih tehnologija ili digitalne ekonomije zaostajemo.  Još uvijek se nalazimo u doljnjem dijelu ljestvice digitalizacije a za dosezanje sredine ljestvice u sljedeće četiri godine, stopa rasta se treba ubrzati za dodatnih 45%.

 Zbog toga je potrebno osigurati glavne preduvjete vezane uz:

• smanjenje neporeznih davanja u području telekomunikacija vezanih uz naknade za korištenje radio-frekvencijskog spektra i prava puta
• bržu apsorpciju EU fondova za razvoj širokopojasnog Interneta
• smanjenja poreza na dohodak na jedinstvenu stopu od 10%
• definiranje i provođenje Nacionalnog akcijskog plana za digitalna radna mjesta
• definiranje i provedba Strategije razvoja digitalne ekonomije
• stimuliranje malih i srednjih poduzeća za primjenu digitalnih tehnologija

Okosnica digitalizacije Hrvatske predstavlja ICT sektor koji bilježi daljnji rast i razvoj.

U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza čine 24,5 posto i dosegli su 7,3 milijardi kuna. Razina ulaganja je i u 2017. godini bila veća po pitanju investicija u ICT infrastrukturu, što  je iznimno važno jer predstavlja osnovu za daljnji rast i razvoj industrije.

Analiza je pokazala da ICT sektor zapošljava više od 36 tisuća ljudi i ostvaruje prihod veći od 36 milijardi kuna. Sa ukupno 36.151 zaposlenikom, ICT sektor je konsolidirano drugi najveći "pokretač" po broju zaposlenih ove godine, a analiza pokazuje da je rast ICT sektora najviše uvjetovan izvoznim aktivnostima što ukazuje na njegovu konkurentnost na stranim tržištima. U prošloj godini stvoreno je 2.900 novi radnih mjesta, što je više od 50% od radnih mjesta stvorenih u prošloj godini.

„Sektor računalnog programiranja je najbrže rastući sektor po izvozu u prošloj godini i u zadnjih 10 godina, a njegov uspjeh direktno ovisi o tržištu radne snage. Kao profesionalna asocijacija i socijalni partner, u sljedećem razdoblju ćemo se dodatno angažirati na okupljanju i koordinaciji ključnih dionika tržišta rada, sustava zapošljavanja i obrazovanja kroz platformu Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta. Zajedno s kolegama iz drugih profesionalnih udruga i komora, sindikata, ključnih ministarstava i agencija, usklađeno ćemo raditi na povećanju broja kompetentnih digitalnih profesionalaca na tržištu rada i stvaranju okruženja koje će ih motivirati da svoja znanja i vještine koriste u Hrvatskoj.

Podsjećam, da bi hrvatski ICT sektor dosegao prihod od 55 milijardi kuna koji proizlazi iz projekcija razvoja domaćeg i globalnog tržišta, trebat će zaposliti dodatnih 19.000 ljudi, od čega 10.000 dodatnih digitalnih profesionalaca u sljedećih sedam godina.

Vjerujem da će danas prezentirani rezultati ukazati koliko je neophodno dati dodatnu podršku poreznom rasterećenju pojedinaca i kompanija, ali i podršku razvoju ljudskih potencijala na svim obrazovnim razinama. ICT sektor se svakodnevno natječe u iznimno jakoj međunarodnoj konkurenciji, a stvara iznadprosječnu dodanu vrijednost u ekonomskoj slici Hrvatske.“ – zaključio je u svom obraćanju Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti.