U Hrvatskoj postoji cijeli niz uspješnih ICT rješenja i servisa koji funkcioniraju u raznim segmentima javne uprave i gospodarstva, a koje su implementirale domaće ICT tvrtke za potrebe e-uprave. O daljnjem razvoju eGovernment rješenja, konkretnim projektima i ciljevima govorio je Darko Parić, pomoćnik Ministra uprave za eHrvatsku te naglasio kako ne treba gledati na ulazak Hrvatske u Europsku uniju kao problem, već kao priliku. Ključan faktor je povećanje stručnog kadra i tome trebamo svi pristupiti sustavno kako bi povećao broj informatičara i poguralo gospodarstvo naprijed. Postojećim propisima ICT je u nadležnosti čak pet državnih tijela – od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva poduzetništva i obrta preko Ministarstva prometa do Ureda za e-Hrvatsku i Ministarstva gospodarstva. Može li se nadležnost i odgovornost ICT industrije podvesti pod jednu kapu, jednu ustanova koja će moći sustavno pratiti i poticati rast i razvoj ove industrije te pomoći strukturiranim plasmanom na inozemna tržišta: „U Ministarstvu gospodarstva upravo je u tijeku analiza koju radimo u svrhu selekcije i odabira strateških industrija na koje ćemo se kao zemlja gospodarski orijentirati, odlučili smo među njih uvrstiti i ICT industriju, zbog potencijala i rasta kojeg ona ima, i kojeg daljnjim razvojem može donijeti.“, izjavio je Vedran Kružić, pomoćnik Ministra gospodarstva. Prema nedavno objavljenim podacima u sklopu globalnog istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, Hrvatska se po ICT konkurentnosti našla na 51. poziciji od ukupno 144 zemalja. Zanimljivo je da je došlo do pada pozicije u odnosu na prethodnu godinu i to upravo na područjima poput pogoršavanja političkog i regulatornog okruženja, slabe efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova. Istaknuto je kako bi bilo dobro kada bi se osiguralo jedno mjesto na koje će se moći slijevati svi zahtjevi ICT industrije: „Iznimno je važno da država prilagodi potrebnu legislativu i pravni okvir za kvalitetnije usmjeravanje same ICT industrije. Osim generiranja potražnje za ICT uslugama na tržištu, država mora preuzeti aktivniju ulogu u stvaranju poduzetničke klime za njen daljini rast i razvoj.“ , naglasio je Adrian Ježina, predsjednik Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti HUP-a. Rješenja tvrtke IN2, e-Liste čekanja i e-Naručivanje, osvojila su 13. ožujka u Londonu European IT & Software Excellence Award u kategoriji rješenja godine za javni sektor. Ovo je veliko priznanje za tvrtku IN2, ali i za hrvatsku IT industriju. Priznanje je pokazatelj kako konkurentnost svakog gospodarstva i javnog sektora postaje sve ovisnije o inovativnoj i učinkovitoj uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT). U Hrvatskoj je država još uvijek najveći kupac IT usluga i proizvoda te njihov prirodni potrošač: „Potrebo je i dalje raditi na tome da se javni servisi poboljšaju i učine dostupniji građanima, no država se mora preusmjeriti na to da postane i postane i investitor u IT-ja.“, govorio je Ante Mandić, predsjednik Uprave tvrtke IN2. Situaciju na primjeru segmenta domaćih proizvođača softvera predstavio je Dražen Oreščanin, predsjednik uprave Poslovne inteligencije te jedan od članova CISEx udruženja (Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera). Naglasio je kako proizvođači softvera čine mali segment, ako gledamo njihovu zastupljenost u ukupnom gospodarstvu, jer se većinom radi o tvrtkama koje zapošljavaju nekoliko ljudi, obično visoke stručne spreme, te predstavljaju tipične uslužno orijentirane tvrtke koje ne raspolažu značajnom dugotrajnom imovinom (osim opreme i licenci). Zbog toga se vrlo često suočavaju s problemima dobivanja vanjskih izvora financiranja, iako prosječno imaju odlične bonitetne ocjene. Od problema u realizaciji kredita, do ostvarivanja prava na bespovratna sredstva državnih potpora, novih poduzetnički projekti u ovoj industriji, dodatno su destimulirani izostankom brojnih poticajnih mjera koje druge svjetske države u posljednje vrijeme implementiraju, specijalno za hight-tech industriju (niže stope poreza, poticaji, olakšice, Seed Capital..). Osim toga, izostaju i drugi oblici suradnje državnih institucija sa softverskom industrijom, poput aktivnosti gospodarske diplomacije, promocije ove industrijske grane na globalnoj razini, suradnje na razvoju i edukaciji resursa i sl. „Nužno je potrebno imati provedivu strategiju izvozno orijentiranih IT industrija s jasno definiranim i mjerljivim ciljevima, koja uključuje promjene u sustavu obrazovanja, sustavno poticanje i financiranja od strane državnih institucija i VC fondova te gospodarsku diplomaciju i promociju. Budući da prednosti koje ova industrija može polučiti značajno mogu utjecati na poboljšanje vanjskotrgovinske platne bilance, zapošljavanje VSS stručnjaka te sprečavanje daljnji odljeva mozgova.“, izjavio je Dražen Oreščanin. Diskutiralo se i o mogućnosti izrade jedinstvenog kataloga ICT rješenja koji bi objedinio ponudu Hrvatske ICT industrije te olakšao njeno predstavljanje i o promociju u inozemstvu. U sklopu diskusije istaknuto je kako je Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS) kroz realizaciju projekta OIB-a ali i drugih ključnih projekata u kojima su implementirana najnovija ICT rješenja i arhitekture: „APIS je kao najveći sistem integrator u zemlji zainteresirana za suradnju sa svim IT tvrtkama koje smatraju da mogu doprinijeti daljnjem razvoju e-usluga te da zajedničkim snagama možemo nastupiti na inozemnim tržištima.“, rekao je Denis Hrestak, član Uprave APIS IT-a. Na okruglom stolu se govorilo i o važnosti obrazovanja, povećanja kvalitetnog informatičkog kadra. Bez te sve za sve većom potrebom za kvalificiranim ICT stručnjacima, bez kojih se ne može govoriti o izgradnji konkurentnog gospodarstva, a još manje o pozicioniranju ICT industrije kao jedne od strateških odrednica gospodarstva. Ulaganja ICT poslodavaca u razvoj poslovanja i zaposlenika veća su nego u drugim sektorima, jer zahtijevaju neprestano ulaganje u nova znanja i tehnologije koje zastarijevaju svakih 6 mjeseci:x: „Nedostatak odgovarajućeg broja obučenog ICT kadra bit će usko grlo inovativnim organizacijama i poduzećima u javnom i privatnom sektoru koje odluče aktivnije krenuti u osvajanje inozemna tržišta. Važno je na vrijeme prepoznati potrebe, koji su preduvjete kako bi se sustavan nastup u inozemstvu mogao i realizirati. Uključivanjem obrazovnih institucija u konkretne projekte, gotovi stručnjaci bi se puno brže mogli integrirati u realni sektor u gospodarstvu te bi se omogućila kvalitetnija razmjena znanja i iskustava između obrazovnog sektora i gospodarstva.“, zaključio je Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra.