HRT Otvoreno: Ugrožava li umjetna inteligencija IT industriju i radna mjesta?

24.03.2025.

Umjetna inteligencija već postaje neizostavan dio našeg svakodnevnog života, ali koliko je zapravo utjecajna? Koliko koristimo AI, a da toga nismo ni svjesni? Razvija se nevjerojatnom brzinom, ali može li doći do točke gdje će biti izvan naše kontrole? I najvažnije, hoće li ugroziti radna mjesta u IT industriji? O ovoj temi raspravljalo se u emisiji HTV-a Otvoreno. Gosti su bili Hrvoje Josip Balen, Sveučilište Algebra Bernays, predsjednik HUP-ICT Udruge, Ratko Mutavdžić, voditelj Radne skupine za umjetnu inteligenciju HUP-a, Martina Silov, predsjednica Udruge CroAI; Ivan Bešlić, predsjednik Upravnog odbora CISEx-a (Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera). 

Snimku cijele emisije Otvoreno pogledajte OVDJE.

 

Mutavdžić: AI se razvija brzo, ali iza njega su desetljeća rada

Ratko Mutavdžićvoditelj Radne skupine za umjetnu inteligenciju HUP-a komentirao je brzinu razvoja umjetne inteligencije.

- Vjerujem da se razvija tempom koji se može razvijati. Nije tu sad sigurno upitno razmišljati je li prebrzo ili presporo. Kao i svaka druga tehnologija ona ima svoje zakonitosti. Kad gledate kao i bilo koja tehnologija prije, internet ili vozila, ili bilo što, što je imalo veliki i značajan utjecaj na društvo, tako i umjetna inteligencija ulazi u sfere gdje je ljudima interesantno i gdje je mogu primijeniti. I naravno, vrijede i ove tržišne zakonitosti u smislu količine ljudi koji proizvodi, tvrtki koje se kreiraju, poslovnih prilika koje proizlaze iz toga. Tako da umjetna inteligencija ima svoj tempo. On je, zahvaljujući učinku koji umjetna inteligencija proizvodi, strahovito brz, kazao je Mutavdžić.

Istaknuo je da ljudi vole razgovarati o eksponencijalnom rastu umjetne inteligencije te da neke druge grane koje bi trebale paralelno rasti možda nemaju taj tempo.

- Umjetna inteligencija ima svoj tempo, on je ubrzan. I ono što možda ljudi ne znaju, puno ljudi je prihvatilo umjetnu inteligenciju s dolaskom ovih generativnih modela zadnje dvije, tri godine, famozni ChatGPT. Ali mi umjetnu inteligenciju razvijamo još od 50-ih godina prošlog stoljeća. I ona ima svoje uspone, im
a svoje padove, ali u zadnjih možda deset godina vrlo je intenzivno. Međutim, ono što se pojavilo u zadnje dvije godine je nešto što je masovno, široko, dostupno kao što su generativni alati, pojasnio je Mutavdžić.

Dodao je kako se to ljudima čini da je ide relativno brzo i da je zbog toga to strašno napredovalo.

- To su ipak projekti, istraživanja i rad koji je počeo daleko, daleko ranije, istaknuo je.

Balen: Hrvatska IT scena je složna, ali trebamo privući više mladih

 Hrvoje Josip Balen, Sveučilište Algebra Bernays govorio je o hrvatskom kadru koji izlazi iz školovanja.

- Genijalaca uvijek ima u jednom postotku koji je sličan svugdje u svijetu. Znači, nije to veliki postotak onih koji su stvarno genijalci. Ali i ljudi koji su pametni, i djece koja žele učiti i razvijati se i pogotovo u smjeru tehnologija u Hrvatskoj je bilo i uvijek će biti. Onaj dio koji nas muči kao zemlju, to je nedostatak tih mladih ljudi, jer oni iz škola se manje izlaze. Imamo demografski pad zadnjih sigurno deset godina. Strašno nam se smanjila supstanca, tj. broj djece koji mogu uopće studirati, ići na fakultete. I tu stalno apeliramo koliko je važno da taj naš sustav otvorimo prema inozemstvu, da počnemo privlačiti mlade ljude da dolaze studirati u Hrvatsku, a ne da samo dolaze kao radnici neke niže dodane vrijednosti, nego da dolaze u Hrvatsku i studirati, i raditi u tehnološkim sektorima, tehnološkim firmama. I to je jedan veliki korak i pitanje za sve nas, istaknuo je Balen.

Dodao je da su, što se tiče uspješnosti u tehnologijama, stvari prilično egzaktne.

- Uvijek je 1 + 1 = 2. To znači da student koji izlazi iz bilo kojeg fakulteta koji se bavi računarstvom, umjetnom inteligencijom, podatkovnom znanošću ili bilo čime mora imati jednaki output znanja, ishode učenja, odnosno ono što poslodavci žele. I to je jedno veliko sito. Postoji jako mali prostor da bi se moglo s time manipulirati. Kad netko izađe s diplomom van stvarno mora imati znanja. To nas sve zajedno tjera. Ono što je meni super je ovdje sjediti za ovim stolom s ljudima koji nesebično, zapravo svi nekako volonterski guraju tu priču, svi zajedno pušu u ista jedra. I to je nekako, mislim, jedan rijetki slučaj da hrvatska IT scena ima takav jedan zajednički, sinergijski duh. Da je sve složno i sve orijentirano prema upravo toj globalnoj konkurentnosti jer teško ćemo mi kao mala zemlja zadržati svoju konkurentnost gledajući samo unutar sebe, nego maksimalno ići prema nekom izvozu softvera, usluga, znanja, ali gledati i ta velika tržišta na kojima se možemo nositi i stvarati tu dodanu vrijednost zapravo za cijelo društvo. Ono što je dobro u svemu tome je da ti mladi ljudi koji steknu takve karijere će uspjeti doći do diplome, steknu znanja, vještine i zatim se uspjeti zaposliti i razvijati, oni u pravilu donose jako veliku dodanu vrijednost. To je to ono što nama u društvu treba i često o tome govorimo. Da naše gospodarstvo upravo treba takve stvari, pojasnio je Balen.

Rizici umjetne inteligencije: Zloupotreba tehnologije u neplemenite svrhe

Mutavdžić je govorio i o rizicima umjetne inteligencije.

- Kao što postoje pozitivne strane uvijek postoje i ljudi koji će probati to iskoristiti za svoju vlastitu prednost. Tehnologija je široko dostupna. Jedan oblik pravne regulative ili onoga što većina zemalja pokušava napraviti je definirati što su ispravne uporabe umjetne inteligencije. Međutim, jedno je definirati nešto na papiru i onda to primijeniti. A kako je tehnologija dostupna, onda, naravno, postoje i ljudi koji to pokušavaju iskoristiti možda u neke ne toliko plemenite svrhe, kao što su, recimo, zdravstvo ili slično. Mislim da ljudi moraju, kao i kod bilo koje druge tehnologije, biti svjesni što su ti slučajevi uporabe. Dakle, tehnologija je danas, umjetna inteligencija je otišla dovoljno daleko, da meni vjerojatno treba uz uporabu tehnologije nekoliko sekundi da pokupim vaš glas. I da mogu vratiti nazad taj glas i izgovoriti rečenice koje zvuče poput vas ovdje u Otvorenom.Otišli smo toliko daleko s mogućnostima umjetne inteligencije da možemo ne samo replicirati glas, nego i sliku, video i slično, s vrlo velikom vjerojatnošću, ovisno o resursima koje naravno imate. Kibernetika je samo dodatni element gdje netko pokušava zapravo zloupotrebom umjetne inteligencije ili probiti vaš sustav, ili uzeti od vas novac. Dakle, ono što inače ljudi rade, pojasnio je Mutavdžić.

AI neće uzrokovati krizu, već će stvoriti nova radna mjesta

Balen je komentirao teze da je napredak umjetne inteligencije jedan od uzroka krize u kojoj se našao IT sektor i j li IT sektor zapravo u krizi.

- Moram primijetiti da postoji jako puno populizma i nekada osjećam kao da jako puno ljudi navija da se dogodi kriza, pa da kaže: evo, događa se kriza i ovdje. Krize su nešto na što se moramo svi naviknuti da se događaju. Postoje neke recesije koje su ciklične. Sad se mi nalazimo negdje blizu neke recesije, iako to još nije tehnički u tom smjeru, govorim kao Eurozona, ne govorim sad samo o Hrvatskoj. Hrvatska stoji malo bolje i drugačije nego ostatak Eurozone, rekao je.

Istaknuo je kako umjetna inteligencija nije sigurno uzrok usporavanja rasta.

- Ono što se događa nije smanjenje, nego usporavanje rasta koje je prošle godine, proteklih sigurno deset godina, bilo jako izraženo. I ovaj sektor je rastao kontinuirano, za razliku od mnogih drugih sektora, kako u broju zaposlenih, prihodima, dobiti, stvaranju dodane vrijednosti. To je jedna lijepa stvar da je izrastao vrlo robustan sektor koji se sastoji ne samo od segmenta programiranja, to jest softvera, nego i od segmenta implementacije raznih usluga, kibernetičke sigurnosti, integracije sustava, konzaltinga i tako dalje. I ja bih rekao da sigurno postoji u cijeloj Europi to neko usporavanje, onda firme koje su bile naslonjene više na kupce, recimo iz SAD-a ili zapadne Europe, su osjetile malo smanjenje nekih narudžbi. Međutim, mi smo radili neko istraživanje nedavno među većim firmama; u principu, svi oni očekuju da će i ove godine, iduće, nastaviti rasti i prihod i dobit, pojasnio je Balen.

Dodao je da što se tiče umjetne inteligencije rekao je kako je bilo dosta razgovora da umjetna inteligencija koja nekima ljudima ubrzava rad da nekim ljudima zapravo oduzima radna mjesta.

- To je paradigma kao da kažemo da je automatizacija proizvodnje automobila na pokretnoj traci zapravo smanjila broj ljudi potrebnih za autoindustriju. To je potpuni nonsens, iz povijesti nismo naučili neke osnovne stvari. Svaka tehnologija stvara zapravo nova radna mjesta. Očekivanje od umjetne inteligencije nije da će ukinuti, nego da će zapravo stvoriti nova radna mjesta, jer će se više radnih mjesta stvoriti nego onih koji će se ukinuti. Ljudi će morati stvarno zamijeniti svoje neke navike i vještine kojima se bave i poslove kojima se obavljaju, ali svejedno, narast će broj radnih mjesta. Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma je prikazalo da će 2030. stvoriti oko 170 milijuna novih radnih mjesta. Tehnologija će dobar dio toga zapravo doprinijeti, upravo tome da se stvore ta neka radna mjesta u sektorima kao što je ovaj, rekao je Balen.

IZVOR: https://magazin.hrt.hr/znanost-tehnologija/kako-umjetna-inteligencija-mijenja-it-industriju-ugrozava-li-radna-mjesta--12076098

vrh stranice