02.04.2020.
U nastavku su često postavljana pitanja hrvatskih poslodavaca upućenih HUP-u te odgovori koje nam je dostavio HZZ.
S obzirom da agencije za privremeno
zapošljavanje rade s klijentima koji potencijalno planiraju otpuštati radnike,
a s druge strane agencije će imati i nova zapošljavanja u pojedinim djelatnostima, kakav je tretman
agencija u smislu korištenja mjera?
Agencija može tražiti potporu ako može
dokazati pad poslovnih aktivnosti kao svaki drugi poslodavac koji obavlja
gospodarsku djelatnost.
U javnom pozivu stoji da su prihvatljivi
prijavitelji poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama
Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne
samouprave). Molimo potvrdu našeg razumijevanja da u tu kategoriju spadaju i
poslodavci kojima djelatnost nije zahvaćena u cijelosti, nego im je onemogućeno
obavljanje djela djelatnosti, ali koje u bitnome može utjecati negativno na
djelatnost u cjelini (konkretno; zatvoren je kanal maloprodaje).
Može koristiti za djelatnost koja je
obustavljena Odlukom Stožera civilne zaštite.
Poslodavci kojima bude dodijeljena potpora
za očuvanje radnih mjesta ne smiju
uvoziti stranu radnu snagu niti zapošljavati nove radnike u razdoblju
korištenja ove mjere- molimo da potvrdite naše shvaćanje da se navedeno
pravilo primjenjuje od trenutka donošenja Odluke o dodjeli potpore, neovisno o
datumu ranijih zapošljavanja, a koja su dogovorena ali nisu još realizirana
(pismo namjere) prije stupanja na snagu Odluke o mjerama ograničavanja društvenih
okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i
kulturnih događanja.
Ovaj kriterij je
izmijenjen. Poslodavac koji koristi
potporu može dodatno zapošljavati dok traje potpora, ali ti novi radnici ne
ulaze u potporu za očuvanje radnih mjesta.
Molimo pojašnjenje načina dostave dokaza o
isplaćenoj plaći radnicima za koje poslodavac koristi potporu do kraja mjeseca
za koji je isplaćena potpora, a koji sadrži tablicu s popisom radnika, uz
vlastoručni potpis radnika i datum isplate. Naime, ako želimo da se potpora
koristi primjerice od ožujka, radnici neće primiti plaću do kraja mjeseca za
koji je potpora isplaćena, već se plaća isplaćuje u tekućem mjesecu za
prethodni, pa molimo pojašnjenje mehanizma dostave popisa radnika i datum
isplate, te načina kako prikupiti vlastoručne potpise svih radnika? Radnici su
dislocirani i nisu na svojim radnim mjestima, postoji li drugi način osobne
verifikacije osim vlastoručnog potpisa?
Poslodavac
se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec
najkasnije do 5. u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa Potpore,
izuzev za prvu isplatu potpore.
Pod
dokazom o isplaćenoj plaći smatra se Izjava pod kaznenom i materijalnom
odgovornošću potpisana od strane vlasnika, direktora ili druge ovlaštene osobe
(dostupno na www.mjere.hr) ili drugi financijski dokument iz kojeg je razvidno
da je izvršena obveza isplate plaće ili tablica s popisom radnika, uz
vlastoručni potpis radnika i datum isplate.
Molimo pojašnjenje mehanizma isplate potpore. Da
li iznos od 3.250,00 kuna mjesečno po radniku, HZZ transferira poslodavcu koji
navedeni iznos isplaćuje radniku na ime mjesečne ugovorene plaće, uz obvezu
poslodavca da izvrši uplatu radniku do punog iznosa ugovorene plaće ili je
navedeno predviđeno na drugačiji način?
Poslodavcima
se za radnike financira trošak neto minimalne plaće u razdoblju do 3 mjeseca. Poslodavcu
će se za svaki mjesec na poslovni račun vršiti isplata novčanih sredstava,
koje on onda isplaćuje radniku kao plaću. HZZ će naknadno provjeravati da li je
poslodavac opravdao potporu, odnosno isplatio radniku plaću. Poslodavac može
isplatiti i plaću veću od iznosa minimalne plaće, ali taj dio onda ide na
njegov trošak.
S
obzirom da je iznos osnovnog osobnog odbitka 4.000,00 kuna, a iznos potpore
3.250,00, te kumuliranjem ta dva iznosa dolazimo do neoporezive osnovice od 7.250,00
kn, molimo potvrdu našeg razmišljanja da poslodavac nema obveze na navedeni
iznos obračunati poreze (osnovni osobni odbitak+ neoporeziva potpora), ukoliko
je taj iznos jednak iznosu ugovorene plaće, ali u svakom slučaju ima obvezu
obračunati doprinose. Slijedom toga, prema našem shvaćanju, kada se radi
o iznosu ugovorene plaće koja prelazi visinu navedenog iznosa od 7.250,00 kn
poslodavac bi bio u obvezi obračunati poreze i obvezne doprinose na razliku
između neoporezivog i oporezivog dijela iznosa ugovorene plaće.
Uputiti na Ministarstvo financija, Poreznu
upravu.
Zavod
isplaćuje poslodavcu iznos neto minimalne plaće, i to će i kontrolirati.
Mi
smo agencija za privremeno zapošljavanje i našim klijentima ustupamo na rad
radnike. Prema Zakonu o radu, mi kao agencija smo poslodavac ustupljenim
radnicima kod korisnika. Imamo klijenta koji ima djelatnost u sektoru obrade
drva i namještaja. U ovome trenutku on zadovoljava sve kriterije za primjenu
mjere subvencioniranja radnih mjesta radnika kojima je on poslodavac. Pitanje
koje postavlja i klijent i mi je da li u tu kvotu radnika kojima će biti
subvencionirana plaća ulaze samo radnici kojima je klijent direktni poslodavac
ili i radnici koji su ustupljeni putem agencije?
Nadalje, ukoliko
u tu kvotu ne ulaze i ustupljeni radnici, kako se odnositi prema njima? Što
ukoliko zbog te mjere, s druge strane nama klijenti počnu otkazivati ugovore o
radu radnicima i kontradiktorno dođe do broja otpuštanja koja se tom mjerom
pokušavaju spriječiti i smanjiti? U kakvom su statusu agencije koje su poslodavac
u raznim sektorima i time velikim rizicima za otpuštanja i pad poslovanja?
Također, ako klijent
nama otkaže narudžbu za radnike koje smo mu ustupili zbog pada poslovanja kod
njega i radnici ostanu na ugovoru agencije, kako da im mi isplaćujemo plaće za
rad koji ne postoji, ali postoji ugovor o radu i kako agencija može konkurirati
za subvencije? Vezano uz to, ne ide nam u prilog članak 95. ZOR-a i kakav je
trenutno status tog članka u ovim izvanrednim uvjetima?
Prema izvješću o agencijskom radu za 2018.
godinu, u Hrvatskoj je oko 18 000 ustupljenih radnika u raznim industrijama
koji su prema tome u riziku za korištenje te mjere kao i u riziku za očuvanje
njihovog radnog mjesta.
Agencija
može tražiti potporu za svoje radnike ako može dokazati pad poslovnih
aktivnosti kao svaki drugi poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost. Ustupljeni
radnici su i dalje radnici agencije, a ne poslodavca kojemu su ustupljeni, tako
da ne ulaze u kvotu kod poslodavca.
Poslodavac
može tražiti potporu za očuvanje radnih mjesta za radnike kojima je on direktni
poslodavac.
Imaju
li udruge pravo koristiti mjere HZZ-a?
Udruge mogu predati zahtjev za očuvanje radnih
mjesta samo za poslove koje obavljaju kao gospodarsku djelatnost prema dvojnom
računovodstvu, a ukoliko vode bilancu za neprofitne ne mogu.
Kako
se će tretirati agencije za privremeno zapošljavanje. Naime, Agencije za
privremeno zapošljavanje su poslodavac u smislu Zakona o radu, ali radnike
ustupaju korisnicima koji su iz različitih djelatnosti te shodno Odlukama
Nacionalnog stožera civilne zaštite dio
njih nije u mogućnosti raditi od kuće niti na poslu jer su tvrtke zatvorene?
Mogu li agencije za
privremeno zapošljavanje i na koji način te za koga zatražiti subvenciju od
3.250,00 kn? Mogu li za pojedine klijente? Mogu li na nivou cijele kompanije i
mogu li zatražiti i za agencijske radnike (koji obavljaju posao u samoj
agenciji) – znači ne one koji su ustupljeni?
Može li agencija
temeljem obustave rada svog klijenta za radnike koji su radili kod istoga
tražiti potporu?
Agencija
može tražiti potporu za svoje zaposlenike ako može dokazati pad poslovnih
aktivnosti kao svaki drugi poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost.
(vidjeti odgovor na pitanje br. 7 iz prethodnog seta).
Da
li poslodavac koji koristi odgodu plaćanja poreza i drugih javnih davanja zbog
nastupa posebnih okolnosti sukladno Pravilniku o dopunama Pravilnika o provedbi
Općeg poreznog zakona ("NN", broj 115/16 do 32/20) može
koristiti predmetnu mjeru budući da porezne obveze za mjesec ožujak nisu
dospjele već se iste sukladno Dopunama OPZ-u smatraju dospjelima tek
31.6.2020.godine za mjesec ožujak 2020.g.?
„Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (Narodne
novine 45/2019, 35/2020)
Članak 71.b
(1) Poreznom obvezom smatra se obveza poreza i
drugih javnih davanja iz članka 2. Zakona, izuzev carina i trošarina, koju
utvrđuju porezna tijela iz članka 3. Zakona.
(2) Dospjelom poreznom obvezom iz stavka 1.
ovoga članka smatra se svaka obveza koja prema posebnim propisima dospijeva do
isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu članka 107.a Zakona.
Mogu koristiti i ti poslodavci.
Za
radnike zaposlene nakon 29. veljače 2020.g. bez obzira na razlog zapošljavanja
ne može se odobriti potpora osim kada se radi o zapošljavanju zamjene za
radnike za koje se koristila Potpora, a ugovori o radu nisu otkazani krivnjom
poslodavca.
Ukoliko je zamjena
započela prije nego je ugovor radnika kojeg zamjenjuje istekao, s kojim datumom
prijavljujemo zamjenskog radnika za korištenje potpore?
Ukoliko je ovakva situacija poslodavac
ga može prijaviti dan za danom. Primjer: Zaposlenik 1 odlazi 15.4., Zaposlenika
2 prijavljuje 16.4.
Molimo pojašnjenje obveze poslodavaca
korisnika mjere Potpore Covid-19 u nastavku s obzirom da se obračuni plaća i
isplate za prethodni mjesec vrše do 15. u tekućem mjesecu.
Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o
isplaćenoj plaći za prethodni mjesec, najkasnije do 5. u tekućem mjesecu
u kojem dospijeva isplata iznosa Potpore, izuzev za prvu isplatu potpore.
Obvezu „da se dokazi o isplaćenim plaćama za prethodni
mjesec, najkasnije do 5. u mjesecu u mjesecu u kojem dospijeva isplata
iznosa Potpore, izuzev za prvu isplatu “ odnosi se na
slijedeće:
- Prva isplata potpore
koja se odnosi na plaće za ožujak isplatit će se odmah po potpisu
ugovora i tu nema dostave dokaza.
- Druga isplata potpore
ide u svibnju za plaće za travanj i da bi se isplatila potpora
treba najkasnije do 5.5.2020. godine dostaviti dokaze da je isplaćena
plaća za ožujak.
- Treća isplata potpore
ide u lipnju za plaće za svibanj i da bi se isplatila
potpora treba najkasnije do 5.6.20202. godine dostaviti dokaze da je
isplaćena plaća za travanj.
S obzirom da agencije za privremeno zapošljavanje
rade s klijentima koji potencijalno planiraju otpuštati radnike, a s druge
strane agencije će imati i nova zapošljavanja u pojedinim djelatnostima,
kakav je tretman agencija u smislu korištenja mjera?
Agencija
može tražiti potporu ako može dokazati pad poslovnih aktivnosti kao svaki drugi
poslodavac koji obavlja gospodarsku djelatnost
Kako će se u okolnostima praktički zabrane
kretanje provoditi potpisivanje radnika da im je plaća isplaćena?
„Dostaviti
dokaze o isplaćenoj plaći radnicima za mjesec za koji koristi potporu do kraja
sljedećeg mjeseca, a koji sadrži tablicu s popisom radnika, uz vlastoručni
potpis radnika i datum isplate.”
Također želimo
naglasiti kako se plaće isplaćuju do 15. za prethodni mjesec i nije moguće
dokaz o isplaćenoj plaći dostaviti do kraja mjeseca za mjesec za koji je
isplaćena plaća/potpora. – Kako je u početnom prijedlogu upute pisalo bilo
je primjenjivo: Dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći radnicima za mjesec za koji
koristi potporu do kraja sljedećeg mjeseca, a koji sadrži tablicu
Poslodavac se
obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec
najkasnije do 5. u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa Potpore,
izuzev za prvu isplatu potpore
Pod dokazom o isplaćenoj plaći smatra se
Izjava pod kaznenom i materijalnom odgovornošću potpisana od strane vlasnika,
direktora ili druge ovlaštene osobe (dostupno na www.mjere.hr) ili drugi financijski dokument iz kojeg je
razvidno da je izvršena obveza isplate plaće ili tablica s popisom radnika, uz
vlastoručni potpis radnika i datum isplate.
Kako je predviđeno predavanje zahtjeva za
korištenje mjere – na mjesečnoj bazi ili / i hoće li se zahtjev moći obnoviti
(produžiti) kada se za isti broj radnika i s istim razlogom traži korištenje
mjere za drugi mjesec, pa treći?
Poslodavac predaje kojim se odobrava pravo
na isplatu potpore u najduljem trajanju od tri mjeseca, odnosno do
prestanka odluke Stožera. Ne treba za svaki mjesec predavati novi zahtjev.
Imaju
li trgovine s ortopedskim pomagalima pravo na potporu ili ne?
Može, ako mogu dokazati utjecaj posebnih
okolnosti uzrokovanih Koronavirusom na poslovanje ili ako se na njih
primjenjuje Odluka Stožera civilne zaštite. Ne smiju imati sklopljene ugovore s
HZZO.
Trenutno
nemamo pad prihoda no to ne znači da ga neće biti. Stoga nas zanima postoji li neki
određeni rok prema kojem se moramo javiti da koristimo navedene mjere, budući
da na stranicama HZZ nije ništa konkretno napisano.
Za sada, zahtjevi se zaprimaju do daljnjeg.
Mogu li
zdravstvene ustanove koje su ugovorni partner HZZO-a koristiti mjere HZZ-a?
Ne mogu.
U
dokumentu je navedeno da je ova potpora "usmjerena na poduzetnike koji
obavljaju gospodarsku djelatnost (trgovačka društva, obrti i samostalne
profesije)". U skladu s uputom resornog
Ministarstva obustavljena je (fizička) nastava u cijeloj obrazovnoj vertikali,
pa tako i u ustanovama za obrazovanje odraslih (školama stranih jezika je
posebnom uredbom obustavljen rad, ustanovama za obrazovanje odraslih nije).
Omogućen je vid online obrazovanja, ali o trošku i u skladu s mogućnostima
svake pojedine ustanove.
Za upise u veliku većinu
formalnih programa obrazovanja, polaznici trebaju imati liječničko uvjerenje
medicine rada. Koje u ovo vrijeme neće izdati niti jedna medicina rada. Dakle;
broj polaznika koje ustanove za obrazovanje odraslih mogu uključiti u proces
obrazovanja se drastično smanjio (a time i očekivani
prihodi ustanova).
Stoga Vas molimo da se ova
potpora omogući i ustanovama za obrazovanje odraslih, ili da se protumači na
način da se (privatne) ustanove za obrazovanje odraslih u vidu ove potpore tretiraju
kao trgovačka društva.
Privatne predškolske i obrazovne ustanove (osim
ustanova za visoko obrazovanje tj. veleučilišta i obrazovne ustanove
čiji su osnivači Republika Hrvatska, županije i jedinica lokalne
samouprave), a koje se bave gospodarskom djelatnošću i ne
mogu obavljati djelatnost Odlukom Stožera civilne zaštite ili drugog nadležnog
tijela mogu za vrijeme zabrane obavljanja djelatnosti koristi mjeru -
Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom
(COVID – 19) u trajanju dok su zabrane aktivne.
Nadalje moraju navesti sve zaposlenike koji su financirani
iz drugih projekata i na njih se ne može primijeniti potpora za očuvanje
radnih mjesta. Zabrana kumulacije istog troška od više davatelja.
Obrazovne ustanove iz sustava visokog obrazovanja ne mogu
koristiti jer većina njihovih korisnika plaća školarine i sudjeluje u puno
projekata iz kojih se dodatno plaćaju njihovi radnici.
Koristimo
mjeru za jednog radnika, ako želimo obustaviti mjeru i početi koristiti mjeru
COVID-19, možemo li koristiti mjeru za sve radnike (i za onog za kojeg je
obustavljena). Ako mjeru obustavimo, a unaprijed smo primili sredstva, moramo
li ta sredstva vratiti?
Ako poslodavac želi koristiti očuvanje
radnih mjesta (COVID – 19) i za radnika za kojeg već koristi neku od potpora
HZZ-a onda se aktivni ugovor za tu osobu stavlja u mirovanje. Po završetku
mjere Očuvanje radnih mjesta COVID - 19, nastavljaju se ugovorne obveze po
aneksu ugovora za osobu za koju je prethodno korištena mjera.
S
obzirom da smo agencija za nekretnine i radimo u direktnom kontaktu s ljudima,
kojeg sada zbog opasnosti od epidemije uopće nema, i tek sada naplaćujemo
prethodne poslove, kako ćemo dokazivati pad poslovanja kad će rezultati
poslovanja ovog razdoblja biti vidljivi tek nakon što prođe opasnost od
epidemije.
Poslodavci koji imaju poteškoća u poslovanju
i koristili bi mjeru radi posebnih okolnosti trebaju dostaviti dokaze o
otkazanim ugovorima, ugovorenim poslovima, problemima u transportu i isporuci
robe ili nabavci repromaterijala i sirovina i drugo.
Ukoliko ne spadaju u prihvatljive sektore
ili se na njih ne primjenjuje Odluka Stožera civilne zaštite, moraju dokazati
utjecaj posebnih okolnosti uvjetovanih Koronavirusom na poslovanje.
Možemo
li prilikom registracije na korisnički račun HZZ-a, koristiti uvijek isti e
mail, ili moramo za svakog klijenta otvoriti novi. Naime knjigovodstveni smo
servis i imamo puno klijenata?
Može jedan korisnički račun za više
poslodavaca.
Kod
ciljanih skupina radnika navedeni su uz vlasnike, članove uprave i direktori. Da
li se to odnosi na direktore društva ili sve direktore u društvu?
(pojašnjenje: U turizmu i ugostiteljstvu
koristi se naziv „direktor hotela/kampa/PC-a“ ili sl., a budući da su zbog
pandemije svi objekti namijenjeni pružanju smještaja te pripremi i usluživanju
hrane i pića zbog više sile zatvoreni, automatizmom ni navedeni direktori ne
mogu raditi te je i za isplatu njihove plaće neophodna potpora za očuvanje
radnih mjesta).
Može i više direktora ukoliko su prijavljeni
na HZMO i ulaze u broj zaposlenih do 10 (npr. 8 radnika i 2 direktora).
Kako
će se tretirati mirovanje radnog odnosa (neplaćeni dopust) na zahtjev radnika?
Ne može se odobriti potpora za mirovanje
radnog odnosa. Ukoliko poslodavcu bude dodijeljena potpora za očuvanje radnih
mjesta (COVID – 19), a poslodavac ne isplati plaću radniku, obvezan je vratiti
sredstva.
12.
Što u slučaju kada za vrijeme korištenja potpore
radniku istekne neplaćeni dopust te ga je poslodavac dužan ponovno zaposliti
odnosno ponovno aktivirati prijavu u radni odnos?
(pogledati
prethodno pitanje)
Poslodavci
ne smiju zapošljavati nove radnike u razdoblju korištenja ove mjere. Da
li se zapošljavanje radnika iz povezanog društva smatra kao novo zapošljavanje?
Zabrana
zapošljavanja je maknuta iz kriterija. Izmjene možete vidjeti na web stranici
Zavoda ili na www.mjere.hr. Ukoliko poslodavac zapošljavanja nove radnike,
onda su oni na trošak poslodavca.
U mjeri
je navedeno da se zahtjev može poslati i mailom. Na koju mail adresu?
Na adrese područnih ureda, https://www.hzz.hr/adrese-i-kontakt/regionalni-podrucni-uredi.php.
15.
Prilikom
predaje popisa djelatnika koje uključujemo u mjeru ne smijemo navesti
djelatnike čiji trošak plaće ne snosi poslodavac (dugotrajno bolovanje,
rodiljni/roditeljski dopust i sl.). Što nam je činiti kad se takav djelatnik
vrati na trošak poslodavcu u mjesecu u kojem poslodavac prima potporu?
Može zatražiti financiranje i za tu osobu
ukoliko mjera bude u provedbi.
Pod Razdoblje i trajanje mjere stoji od
01.03.2020. i dalje, a najduže do 3 mjeseca. Nije do kraja jasno da li je
trajanje mjere 3 kalendarska mjeseca od početka mjere, odnosno 3, 4 i 5 mjesec
2020 ili 3 mjesec od prvog zahtjeva poslodavca, odnosno da li svaki poslodavac
ima pravo tri mjeseca koristiti mjeru, neovisno kad se prijavi.
Svi koji
podnesu zahtjev u 3. mjesecu, isplata ide za period od 01.03., osim ako je
razlog podnošenja zahtjeva Odluka Stožera civilne zaštite, isplaćuje se
razmjerni dio po radniku za vrijeme koje nisu radili zbog Odluke Stožera
civilne zaštite.
Pod Opisno razlozi navodi se kako je Za
dodjelu potpore potrebno je ispuniti i dokazati jedan od navedenih razloga,
nema kumulacije razloga. Što ovo točno znači, u našem slučaju četiri
razloga za potporom su ostvarena.
To što piše da nema kumulacije razloga, da li to znači da moramo samo jedan
razlog odabrat i njega dokazati ili možemo navesti više razloga kojima
opisujemo razloge zbog kojih tražimo potporu?
Može se navesti više razloga, ali je bitno
da se za jedan dostave dokazi.
Molimo
pomoć vezano za prilog koji je potrebno dostaviti „Izjava o točnosti podataka i
razlog za korištenje potpore“ na šta se konkretno misli u toj izjavi tj. kako
da ju složimo da bude prihvatljiva?
Izjava
o točnosti podataka i razloga za korištenje potpore je standardni obrazac koji se može preuzeti
na stranici www.mjere.hr ili prilikom online prijave.
Pod
Obvezama poslodavca, navedeno je kako poslodavac ostvaruje pravo na isplatu i u
slučaju sporazumnog otkaza na zahtjev radnika. Da li kategorija sporazumnog
otkaza na zahtjev radnika ne ulazi u izračun postotka radnika koji su prestali
biti u radnom odnosu s poslodavcem nakon 20.03.2020, stranica 2. Nije navedena,
navedeni su istek ugovora radu na određeno vrijeme, odlazak radnika u mirovinu
i otkaz skrivljenim ponašanjem radnika. Mišljenja sam da bi i sporazumni raskid
na zahtjev radnika morao biti također priznat, nije kategorija na koju
poslodavac može utjecati.
Za
sada ostaje kako je navedeno u propisanim kriterijima.
Da li se novim zapošljavanjem smatra okolnost da je s radnikom sklopljen Ugovor o
radu tijekom mjeseca ožujak, 2020.god. ali prije objave i stupanja na snagu
„Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom
(COVID-19)“, s tim da je u odredbama spomenutog Ugovora naznačeno da će radnik
stupiti u radni odnos na datum 24.3.2020.god. (dakle datum poslije stupanja na
snagu „Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim
Koronavirusom (COVID-19)“)? Odnosno da li bi se navedenim zapošljavanjem
prekršila slijedeća zabrana iz objavljene potpore „Poslodavci kojima bude
dodijeljena potpora za očuvanje radnih mjesta ne smiju uvoziti stranu radnu
snagu niti zapošljavati nove radnike u razdoblju korištenja ove mjere“? Da
li postoji drugačije tretiranje ukoliko je takav radnik stranac za koju je
ishođena radna dozvola (radna dozvola ishođena prije stupanja na snagu „Potpore
za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19))“?
(Dakle - radna dozvola izdana je prije stupanja na snagu teksta Potpore/mjere,
Ugovor o radu sklopljen prije stupanja na snagu teksta Potpore/mjere, a radni
odnos (početak rada) temeljem prethodnog ugovora i radne dozvole počinje
poslije stupanja na snagu teksta Potpore/mjere).
Pogledati izmijenjene kriterije na stranicama
Zavoda (doneseni na Upravnom vijeću Zavoda dana 25.03.2020. g.).
Ukoliko poslodavac u tijeku trajanja potpore
zapošljava nove osobe, nećemo ga sankcionirati, ali su oni na trošku
poslodavca.
Imamo u radnom odnosu i umirovljenike na 4 sata u
radnom odnosu, odnosi li se mjera i na njih?
Ne,
oni nisu ciljana skupina.
U
tablici za popunjavanje stoji kolona osobe sa invaliditetom - Da li se to
podrazumijeva one koje mi prijavimo na mirovinsko da imaju produženo mirovinsko
osiguranje 12/15 Ili sve osobe koje imaju uvećanu poreznu olakšicu radi osobnog
invaliditeta I oni to sami u poreznoj dokazuju prema rješenju o invaliditetu? Nama
je bitno da znamo da li je osoba invalid ili ne radi praćenja indikatora u
narednom razdoblju, tako da se unesu osobe koje imaju status invalida.
Imamo
radnice na 4 sata koji su u MIO prijavljeni na puno radno vrijeme, 4 sata
isplaćuje plaću poduzeće, a ostalih 4 sata do punog radnog vremena dobivaju
preko državnog proračuna zbog njege djeteta s težim smetnjama u
razvoju - da li ih uključujemo u tu
mjeru, ako da da li pišemo rad u punom ili nepunom radnom vremenu?
Možemo financirati trošak plaće koji snosi
poslodavac, u ovom slučaju je to za pola radnog vremena. Neka poslodavac stavi nepuno
u tablicu.
U uputi je navedeno da mjerom nisu obuhvaćeni
vlasnici, suvlasnici, osnivači i sl...
Što je sa slučajem radničkog dioničarstva, tj. radnika koji su u stalnom radnom odnosu
i posjeduju određeni broj dionica/poslovnih udjela u poduzeću u kojem rade? Oni
su pogođeni ovom krizom jednako kao i radnici koji ne sudjeluju u vlasništvu.
Primjenjuje se uvjet ciljane skupine radnika, kako
je i propisano. Izuzeće u slučaju da poslodavac ima zaposleno do 10 radnika.
Mogu
li potporu koristiti i stalni
sezonci koji su već krenuli
u radni odnos kod Poslodavca?
Misli li se ovdje na mjeru Zavoda
– Stalni sezonac?! Poslodavac
je unaprijed imao dogovoren povratak tih osoba u radni odnos i te obveze
je dužan izvršiti ili osobi otkazat status osiguranika, čime je dovodi u
nepovoljan položaj.
Ako su aktivni ugovori o stalnom sezoncu
tada je upitna obveza poslodavaca osiguranje radnog odnosa u najmanjem trajanju
od 6 mjeseci u narednoj sezoni.
Ukoliko poslodavac bude za njih koristio
potporu za očuvanje radnih mjesta i zbog svih ovih događanja ne ispuni obvezu
rada najmanje 6 mjeseci u narednoj sezoni u obvezi je vrati sredstava
isplaćena po Ugovoru za stalnog sezonca.
Molimo upozoriti poslodavce na ovu obvezu.
Treći set pitanja
1. Osim potpunog gubitka prihoda od 19.03., a
većina firmi u maloprodaji koja nije prehrana će dokazati pad i do 80% na
razini mjeseca, spoznajemo da će vlada mjerom za očuvanje radnih mjesta
odobriti potporu u izosu minimalne plaće samo za razmjerni dio dana kada smo
bili potpuno zatvoreni, što u našem slučaju znači 11 dana, a to ne po pokriva
navedeni gubitak.
Nadalje potpora odgode poreza i doprinosa na
place za 3. mjesec i nadalje podrazumijeva potpuno namirivanje svih poreznih
dugova koje poslodavci nemaju od kuda namiriti jer nemaju ni prihoda, a zadnja
likvidnost je bila usmjerena prema plaćama za 2. mjesec.
Predlažemo da se odobri primjena svih mjera
za očuvanje radnih mjesta na cijeli 3. mjesec te da se pri zahtjevu za
prolongat plaćanja obveza za poreze i doprinose na place od 3. mjeseca na dalje
ukine porezna potvrda koja zahtijeva od poslodavaca potpunu namirenost
svih poreznih dugova!
Kriterij ostaje kako je propisano: Srazmjerni
dio iznosa od 3.250,00 kuna po radniku za vrijeme koje nisu radili prema Odluci
Stožera civilne zaštite.
2. Mogu li i pravni subjekti u predstečajnoj
nagodbi koristiti mjere?
Mogu, ako uredno podmiruju obveze.
3. Mogu li se i suvlasnici
bez kontrolirajućeg utjecaja u trgovačkom društvu koji su istovremeno i radnici
kod poslodavca uključiti u ciljanu skupinu radnika za korištenje potpore?
Da, na način kako je propisano u
ciljanim skupinama radnika.
Ciljane skupine radnika: Radnici zaposleni kod
poslodavaca iz Prihvatljivih sektora i poslodavaca.
-
Ne uključuje vlasnike, suvlasnike, osnivače,
članove uprave, direktore, prokuriste i sl.,
Navedeno
se ne odnosi na poslodavce:
-
kod kojih je zaposleno do
10 radnika i vlasnika obrta bez
obzira na broj zaposlenih.
Ukoliko
više poslovnih subjekata imaju istog osnivača/ vlasnika koji pojedinačno zapošljavaju
manje od 10 radnika, a u ukupnom broju zaposlenih ima više od 10 radnika, na
njih se ne primjenjuje izuzeće, odnosno za vlasnike, suvlasnike, osnivače,
članove uprave, direktore, prokuriste ne odobrava se potpora.
4. Molimo tumačenje da li je
moguće uključiti u skupinu radnika za korištenje potpore suvlasnike
trgovačkog društva bez kontrolirajućeg utjecaja u društvu (6% udjela po
suvlasniku, članu društva) koji su istovremeno i radnici kod poslodavca do 50
radnika: konkretno od 46 radnika njih više od polovice čine suvlasnici s
navedenim parametrima. Ako je izuzeće dato malim poslodavcima do 10 radnika i
vlasnicima obrta.
Prema ciljanim skupinama, izuzeće
u slučaju da ima do 10 zaposlenih.
5. Pregledom mjera uočili smo
problem za mikro poduzetnike u kojima je zaposlena 1 osoba koja je ujedno i
direktor automatski su isključeni iz mjere ..ne nalazim neke druge). Naime ,
HAMAG-ovi krediti za pomoć poduzetnicima, također nisu za sve djelatnosti, npr.
graditeljstvo je izuzeto. Tako npr. tvrtka koja je registrirana za građenje i
usluge, građenje u ovom trenutku ne rade, nego se bave isključivo konzultacijama
i projektnim prijave koje su u ovom trenutku stale pa je pitanje, može li takva tvrtka koristiti potpore.
Ako je
osoba direktor, vlasnik i jedini zaposleni u društvu, može koristiti mjeru za
sebe (izuzeće), ukoliko pripada ciljanih skupinama poslodavaca, tj. ako može
dokazati utjecaj posebnih okolnosti uzrokovanih Koronavirusom na poslovanje.
6. Tvrtka nastavlja s vrlo ograničenom
online prodajom - kakav je utjecaj na zahtjev HZZ-u, budući je obavljanje
njihove primara djelatnost (trgovina) zabranjena.
Ukoliko poslodavac ne može
obavljati djelatnost sukladno odluci Stožera civilne zaštite (nacionalnog,
županijskog, jedinica lokalne samouprave), spada u skupinu prihvatljivih
poslodavaca. Također, poslodavci koji mogu dokazati utjecaj posebnih okolnosti
uzrokovanih Koronavirusom na poslovanje, mogu koristiti mjeru.
7. Podnosi li se zahtjev za sve
radnike, a ne samo za radnike u prekidu
rada. Može se podnijeti za sve radnike
ukoliko zadovoljavaju uvjet ciljane skupine, kako slijedi:
Ciljane skupine radnika:
Radnici
zaposleni kod poslodavaca iz Prihvatljivih sektora i poslodavaca.
-
Ne uključuje vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove
uprave, direktore, prokuriste i sl.,
Navedeno
se ne odnosi na poslodavce:
-
kod kojih je zaposleno do
10 radnika i vlasnika obrta bez obzira na broj zaposlenih.
Ukoliko
više poslovnih subjekata imaju istog osnivača/ vlasnika koji pojedinačno zapošljavaju manje od 10 radnika, a u ukupnom
broju zaposlenih ima više od 10 radnika, na njih se ne primjenjuje
izuzeće, odnosno za vlasnike, suvlasnike, osnivače,
članove uprave, direktore, prokuriste ne odobrava se potpora.
U
ciljanu skupinu radnika ulaze svi osiguranici kod predmetnog poslodavca (bez
obzira li je li radnik
na određeno ili neodređeno, radi li se o građanima RH, EU ili trećih
zemalja, je li rade u punom ili nepunom radnom vremenu ili imaju neki od
statusa poput samohranog roditelja, hrvatskog branitelja i izaslanog radnika) osim
umirovljenika i stranih radnika iz trećih zemalja kojima je prestala važiti
dozvola za boravak i rad.
8. Može li se potpora koristiti i
za strane radnike koji su već zaposleni kod poslodavca temeljem radne dozvole? Može,
ukoliko im nije prestala važiti dozvola za boravak i rad.
Tvrtka je registrirana kao osnovna
djelatnost trgovina na veliko tekstilom, ali predmet poslovanja su proizvodnja
pletene trikotaže, proizvodnja tekstila čime se i bave. Da li i ako je osnovna
djelatnost Trgovina na veliko imamo pravo na mjere potpore radi COVID-19.
Ponosi dva zahtjeva. Jedan za dio
djelatnosti za koje je zabranjen rad Odlukama Stožera civilne zaštite i u
duljini trajanja prema Odluci, a drugi za drugu djelatnost za koju treba
dokazati pad poslovnih aktivnosti uzrokovanih Koronavirusom (COVID – 19).
Ako poslodavac u radnom odnosu ima i
nekoliko stranaca (nije im otkazao ugovore kao ni drugim radnicima) –
pretpostavljamo da se to ne smatra uvozom strane radne snage za vrijeme
korištenja mjere jer se radi o ranije zatečenom stanju? No za strane radnike
neće se moći koristiti ova mjera ili/i kako ih evidentirati u obrascima?
MOŽE za strance ako su bili u radnom odnosu i prije ove
mjere.
Ako u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
još uvijek ima „stalnih sezonaca“ odnosno sezonaca koji su u ovoj mjeri, a nisu započeli s radom, znači li to da kao
poslodavac koristimo mjeru APZ-a tj. bi li navedeno bilo ograničavajući faktor
za korištenje mjere Covid s obzirom da se kroz mjeru Stalni sezonac ne pokriva
trošak plaće radnika (nema kumulacije opravdanog troška iste namjene)?
Nije ograničavajući faktor.
Uključujemo li u tablicu radnike koji se trenutno financiraju preko
HZZO kao npr. rodilje, radnici na bolovanju dužem od 42 dana i sl. Naime za ove
radnike HZZO snosi trošak naknade (umjesto isplate plaće). Pretpostavljam da bi
bilo ispravno njih isključiti iz prava na naknadu minimalca ali opet oni su
zaposleni radnici te će se svakom provjerom podataka utvrditi da poslodavac ima
više zaposlenih nego je navedeno u tablici. Ako je odgovor „da“ što napisati u
rubrici „I“.
Rodilje, radnici na
bolovanju dužem od 42 dana i sl. ne navode se u tablici, piše u napomeni u
tablici_ Popis radnika.
Upisujemo li
u kolonu za oznaku stupnja obrazovanja skraćenu oznaku navedenu sa strane ili puni opis?
Upisuje se skraćena
oznaka prema priloženom (nudi se kroz padajući izbornik).
Tvrtka je 2013. godine izvršila statusnu
promjenu spajanja, te u svom programskom sustavu ima upisan taj podatak i takva
je promjena evidentirana je na HZMO iako se radnicima priznaje kontinuitet
neprekidnog radnog odnosa od početka rada kod pravnog prednika. Ne znam svrhu
traženja ovog podatka pa molimo za pojašnjenje.
Ovo se može provjeriti, stoga nije potrebno tražiti dodatne podatke od
poslodavaca.
Mogu
li mjeru koristiti tvrtke koje su nastavila djelomično raditi, npr. gdje su tri
trgovine zatvorene jer se bave prodajom robe kojom su u mjerama od stožera za
civilnu zaštitu zabranjene raditi, a dvije trgovine rade.
MOŽE.