Europski zeleni plan: mjere za poticanje ekološke proizvodnje

Ekološka proizvodnja ima brojne važne prednosti: površine pod ekološkim usjevima odlikuju se s 30 % više bioraznolikosti, ekološki uzgojene životinje uživaju viši stupanj dobrobiti i primaju manje antibiotika, ekološki poljoprivrednici imaju veće prihode i otporniji su, a potrošači znaju što točno kupuju zahvaljujući logotipu ekološkog proizvoda Unije. Akcijski plan u skladu je s europskim zelenim planom, strategijom „od polja do stola” i strategijom za bioraznolikost.

Akcijski plan osmišljen je tako da se brzorastućem ekološkom sektoru pruže odgovarajući alati za postizanje cilja od 25 %. Njime se predlažu 23 mjere usmjerene na tri aspekta: poticanje potrošnje, povećanje proizvodnje i daljnje poboljšanje održivosti sektora, a sve kako bi se osigurao uravnotežen rast sektora.

Komisija potiče države članice da razviju nacionalne ekološke akcijske planove kako bi povećale svoj nacionalni udio u ekološkoj poljoprivredi. Postoje znatne razlike među državama članicama u pogledu udjela poljoprivrednih površina koje su trenutačno namijenjene ekološkom uzgoju, i to u rasponu od 0,5 % do više od 25 %. Nacionalnim ekološkim akcijskim planovima dopunit će se nacionalni strateški planovi u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), i to utvrđivanjem mjera koje nadilaze okvire poljoprivrednog sektora i onog što se nudi u okviru ZPP-a.

Promicanje potrošnje

Sve veća potrošnja ekoloških proizvoda bit će ključna za poticanje poljoprivrednika na prelazak na ekološku poljoprivredu, a time i povećanje njihove profitabilnosti i otpornosti. U tu se svrhu u Akcijskom planu predlaže više konkretnih mjera usmjerenih na poticanje potražnje, održavanje povjerenja potrošača i popularizaciju ekološke hrane među stanovništvom. Riječ je o sljedećim mjerama: informiranje i komuniciranje o ekološkoj proizvodnji, promicanje potrošnje ekoloških proizvoda, poticanje veće potrošnje poljoprivrednih ekoloških proizvoda u kantinama javnom nabavom te povećanje distribucije ekoloških proizvoda u okviru programa EU-a u školama. Mjere su usmjerene i na, primjerice, sprečavanje prijevara, povećanje povjerenja potrošača i poboljšanje sljedivosti ekoloških proizvoda. Važnu ulogu može imati i privatni sektor, primjerice, nagrađivanjem zaposlenika „ekobonovima” koji se mogu upotrijebiti za kupnju ekološke hrane.

Povećanje proizvodnje

Trenutačno je oko 8,5 % poljoprivrednih površina u Uniji namijenjeno ekološkom uzgoju, a trendovi pokazuju da će uz sadašnju stopu rasta taj udio u Uniji do 2030. iznositi 15 – 18 %. Ovim se Akcijskim planom pruža skup alata za dodatan poticaj i postizanje cilja od 25 %. Iako je Akcijski plan u velikoj mjeri usmjeren na učinak privlačenja potražnje, zajednička poljoprivredna politika i dalje će biti ključan alat za potporu prelasku na ekološku poljoprivredu. Trenutačno se otprilike 1,8 % (7,5 milijardi eura) proračuna ZPP-a upotrebljava za potporu ekološkoj poljoprivredi. Buduća zajednička poljoprivredna politika uključivat će „programe za ekologiju” koji će se financirati iz proračuna od 38 – 58 milijardi eura za razdoblje 2023. – 2027., ovisno o ishodu pregovora o ZPP-u. Programi za ekologiju moći će se iskoristiti za poticanje ekološke poljoprivrede.

Osim ZPP-a, ključni alati uključuju organizaciju informativnih događanja i umrežavanje radi razmjene primjera dobre prakse, certificiranje za skupine poljoprivrednika umjesto za pojedince, istraživanje i inovacije, primjenu lanaca blokova i drugih tehnologija za poboljšanje sljedivosti, povećanje transparentnosti tržišta, jačanje lokalnih i malih prerađivačkih pogona, potporu organizaciji prehrambenog lanca i poboljšanje prehrane životinja.

Kako bi podigla razinu osviještenosti o ekološkoj proizvodnji, Komisija će organizirati dan u godini posvećen ekološkim proizvodima EU-a i dodjelu nagrada za subjekte u ekološkom prehrambenom lancu kojima se priznaje izvrsnost u svim fazama tog lanca. Komisija će također poticati razvoj mreža ekološkog turizma u okviru „bioregija”. Bioregije su područja na kojima poljoprivrednici, građani, turistički subjekti, udruge i javna tijela surađuju na održivom upravljanju lokalnim resursima, vodeći se ekološkim načelima i ekološkom praksom.

U Akcijskom planu navodi se i da je ekološka proizvodnja u akvakulturi i dalje relativno nov sektor, ali da ima znatan potencijal za rast. Predstojećim novim smjernicama EU-a o održivom razvoju akvakulture Unije poticat će se države članice i dionici da podrže povećanje ekološke proizvodnje u tom sektoru.

Poboljšanje održivosti

Naposljetku, cilj je dodatno poboljšati održivost ekološke poljoprivrede. Da bi se to postiglo, mjere će biti usmjerene na poboljšanje dobrobiti životinja, osiguravanje dostupnosti organskog sjemena, smanjenje ugljičnog otiska sektora i smanjenje uporabe plastike, vode i energije na najmanju moguću mjeru.

Komisija također namjerava povećati udio istraživanja i inovacija te izdvojiti najmanje 30 % proračuna za djelovanja u području istraživanja i inovacija u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ruralnih područja, i to za teme koje su specifične za ekološki sektor ili su za njega relevantne.

Komisija će zajedno s predstavnicima Europskog parlamenta, država članica i dionika svake godine pozorno pratiti napredak, i to provedbom polugodišnjih izvješća o napretku i preispitivanjem u sredini programskog razdoblja.

Kontekst

Akcijskim planom uzimaju se u obzir rezultati javnog savjetovanja održanog od rujna do studenoga 2020., u kojem je prikupljeno ukupno 840 odgovora dionika i građana.

To je inicijativa najavljena u okviru strategije „od polja do stola” i strategije za bioraznolikost, objavljenih u svibnju 2020. Te su dvije strategije predstavljene u kontekstu europskog zelenog plana kako bi se omogućio prelazak na održive prehrambene sustave i pronašlo rješenje za ključne uzroke gubitka bioraznolikosti.

U preporuke državama članicama o njihovim strateškim planovima u okviru ZPP-a objavljene u prosincu 2020. Komisija je uvrstila cilj od 25 % poljoprivrednih površina namijenjenih ekološkom uzgoju u Uniji do 2030. Države članice pozivaju se da u svojim planovima u okviru ZPP-a utvrde nacionalne vrijednosti za taj cilj. Na temelju lokalnih uvjeta i potreba države članice objasnit će kako planiraju postići taj cilj s pomoću instrumenata ZPP-a.

Komisija je 2018. predstavila svoje prijedloge reforme ZPP-a, u kojima je uveden fleksibilniji pristup utemeljen na uspješnosti i rezultatima kojim se uzimaju u obzir lokalni uvjeti i potrebe, a istodobno povećavaju ambicije vezane uz održivost na razini Unije. Novi ZPP zasnovan je na devet ciljeva, na temelju kojih države članice izrađuju svoje strateške planove.

Dodatne informacije dostupne su na poveznici:

Akcijski plan razvoja ekološke proizvodnje