14.07.2021.
Sveobuhvatni i povezani prijedlozi
Na temelju današnjih će se prijedloga ubrzati smanjenje emisija
stakleničkih plinova u desetljeću koje je pred nama. Oni obuhvaćaju: trgovanje
emisijama u novim sektorima i stroži EU-ov sustav trgovanja emisijama,
povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, poboljšanje energetske
učinkovitosti, brže uvođenje prijevoznih sredstava s niskim emisijama te
potrebne infrastrukture i goriva, usklađivanje porezne politike s ciljevima
europskog zelenog plana, sprečavanje istjecanja ugljika te alate za očuvanje i
rast prirodnih ponora ugljika.
- U
okviru sustava
EU-a za trgovanje emisijama (ETS) emisije ugljika naplaćuju se,
a gornje granice emisija iz određenih gospodarskih sektora smanjuju se
godinu za godinom. Tako su u proteklih 16 godina emisije iz
proizvodnje električne energije i energetski intenzivnih industrija
smanjene za 42,6 %. Komisija
danas predlaže da se gornje granice svih emisija dodatno smanje,
a godišnja stopa smanjenja emisija još poveća. Predlaže i
postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica u zračnom prometu i usklađivanje s
Programom za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno
zrakoplovstvo (CORSIA) te uključivanje emisija iz pomorskog prometa u ETS.
Kako bi se kompenzirao izostanak smanjenja emisija iz cestovnog prometa iz
zgrada, Komisija uvodi poseban novi sustav trgovanja emisijama u području distribucije
goriva za cestovni promet i zgrade, a predlaže i povećanje Inovacijskog
fonda i Fonda za modernizaciju.
- Kako
bi dopunile znatna sredstva koja se iz proračuna EU-a troše na
klimu, države članice trebale bi sve prihode od trgovanja
emisijama potrošiti na projekte povezane s klimom i energijom, a
određen dio prihoda od novog sustava za cestovni promet i zgrade trebao bi
se namijeniti ublažavanju mogućeg socijalnog učinka na ugrožena
kućanstva, mikropoduzeća i sudionike u prometu.
- U
okviru Uredbe
o raspodjeli tereta za svaku se državu članicu postavljaju
ambiciozniji ciljevi smanjenja emisija iz zgrada, cestovnog i
domaćeg pomorskog prometa, poljoprivrede, otpada i malih industrija.
Budući da su polazišta i kapaciteti svake od njih različiti, ti se ciljevi
temelje na BDP-u po stanovniku te se prilagođavaju ovisno o isplativosti.
- Države
članice zajednički su odgovorne i za uklanjanje ugljika iz atmosfere pa
se Uredbom
o korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi propisuje
opći cilj EU-a za uklanjanje 310 milijuna tona emisija CO2 do
2030. putem prirodnih ponora. Postojat će i nacionalni ciljevi kako bi se
države članice brinule za svoje ponore ugljika te ih proširile. EU bi do
2035. trebao nastojati postići klimatsku neutralnost u korištenju
zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi, što uključuje i emisije iz
poljoprivrede koje ne sadrže CO2 (nastale, primjerice,
zbog gnojiva i stoke). Cilj je strategije EU-a za šume poboljšati
kvalitetu, količinu i otpornost naših šuma. Njome se podupiru šumari i
biogospodarstvo koje se temelji na šumama, održivo iskorištavanje drva i
korištenje biomase te očuvanje bioraznolikosti i utvrđuje se plan
za sadnju tri milijarde stabala u Europi do 2030.
- Budući
da proizvodnja i korištenje energije čine 75 % emisija EU-a,
neophodno je ubrzati tranziciju na zeleniji energetski sustav. Direktivom
o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora povećat
će se cilj proizvodnje tih oblika energije na 40 % do 2030.,
kojem će doprinositi sve države članice. Predlažu se i posebni ciljevi za
uporabu energije iz obnovljivih izvora u prometu, grijanju i hlađenju,
zgradama te industriji. Kako bi se postigli klimatski i okolišni ciljevi, kriteriji
održivosti za uporabu bioenergije postroženi su, a države članice
moraju osmisliti programe potpore za bioenergiju u skladu s načelom
kaskadnog korištenja drvne biomase.
- Direktivom
o energetskoj učinkovitosti utvrdit će se ambiciozniji
obvezujući godišnji cilj smanjenja uporabe energije na razini
EU-a kako bi se smanjila ukupna potrošnja energije, emisije i energetsko
siromaštvo. Sadržavat će i smjernice za nacionalne doprinose, a obveze
uštede energije za države članice praktički će se udvostručiti. Radi
poticanja vala obnove, otvaranja novih radnih mjesta te smanjenja
potrošnje i troškova za porezne obveznike obnavljat će se 3 %
zgrada u javnom sektoru godišnje.
- Bit
će potrebno uvesti više mjera kako bi se dopunilo trgovanje emisijama s
obzirom na njihov stalan porast u cestovnom prometu. Strože
norme za emisije CO2 iz automobila i kombija, kojima
će se u odnosu na razine iz 2021. zahtijevati smanjenje emisija iz
novih automobila za 55 % od 2030., odnosno 100 % od 2035., ubrzat
će prelazak na mobilnost s nultom stopom emisija. Drugim riječima, svi
novi automobili registrirani od 2035. nadalje bit će automobili s nultim
emisijama. Kako bi se vozači u cijeloj Europi mogli pouzdati u mrežu za
punjenje vozila, revidiranom
uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva zahtijevat će
se od država članica da povećaju kapacitete za punjenje u skladu s
prodajom automobila s nultim emisijama te da postave dovoljno
stanica za punjenje i opskrbu na glavnim prometnim pravcima: stanice za
punjenje električnom energijom svakih 60 km, a stanice za opskrbu
vodikom svakih 150 km.
- Goriva
za zračni i pomorski promet znatno onečišćuju okoliš pa i za njih treba
uvesti posebne mjere. Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva
zahtijeva se da zrakoplovi i brodovi imaju pristup čistoj
električnoj energiji u glavnim pomorskim i zračnim lukama. Inicijativa
„ReFuelEU Aviation” obvezat će dobavljače goriva da u mlaznom
gorivu u zračnim lukama EU-a bude sve veći udio održivih goriva,
uključujući sintetička goriva s niskom razinom emisija ugljika (e-goriva).
Isto tako, u okviru inicijative
„FuelEU Maritime” postavit će se granica udjela
stakleničkih plinova u energiji koju koriste brodovi koji pristaju
u europskim lukama kako bi se potaknula uporaba održivih pomorskih goriva
i tehnologija bez emisija ugljika.
- Sustavom
oporezivanja energetskih proizvoda moraju se uvesti odgovarajući poticaji
da bi se zaštitilo i poboljšalo jedinstveno tržište te poticala zelena
tranzicija. Revidiranom
direktivom o oporezivanju energije predlaže se usklađivanje
oporezivanja energenata s energetskom i klimatskom politikom EU-a,
odnosno promicanje čistih tehnologija te uklanjanje zastarjelih
oslobođenja od poreza i smanjenih stopa kojima se dosad poticala uporaba
fosilnih goriva. Novim se pravilima nastoje smanjiti štetni učinci porezne
konkurencije u području energije i tako državama članicama osigurati
prihodi od zelenih poreza, koji manje ograničavaju rast od poreza na rad.
- Konačno,
na temelju novog mehanizma
za prilagodbu ugljika na granicama plaćat će se naknada na ugljik pri
uvozu određenih proizvoda kako ambiciozne klimatske politike u Europi ne
bi uzrokovale „istjecanje ugljika”. Tako će smanjenje emisija u
Europi doprinijeti smanjenju emisija u svijetu, a industrije s velikim
emisijama neće se preseliti izvan Europe, nego će taj korak potaknuti
industriju izvan EU-a i naše međunarodne partnere da pođu istim putem.
Svi su ti prijedlozi povezani i međusobno se nadopunjuju. Taj uravnotežen paket i
prihodi koji se na temelju njega ostvaruju omogućit će pravednu, zelenu i
konkurentnu Europu, podjelu odgovornosti među sektorima i državama članicama te
dodatnu potporu ondje gdje je potrebna.
Socijalno pravedna tranzicija
Nema sumnje da koristi klimatske politike EU-a srednjoročno i
dugoročno nadilaze troškove tranzicije, no, kratkoročno gledano, mogle bi
dodatno opteretiti ugrožena kućanstva, mikropoduzeća i korisnike prijevoza.
Stoga su politike u danas predstavljenom paketu osmišljene tako da se cijena
borbe protiv klimatskih promjena i prilagodbe njima pravedno rasporedi.
Zbog instrumenata za određivanje cijene ugljika povećat će se
prihodi, a oni se mogu usmjeriti u poticanje inovacija, gospodarski rast i
čiste tehnologije. Predložen je novi socijalni fond za klimu, čijim
će sredstvima države članice pomagati građanima da financiraju ulaganja u
energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja te čišću mobilnost.
Financirao bi se iz proračuna EU-a, s proračunom u iznosu od 25 %
očekivanih prihoda od trgovanja emisijama za zgrade i goriva za cestovni
promet. Iz njega će se državama članicama osigurati 72,2 milijarde eura za
razdoblje 2025. – 2032. nakon ciljane izmjene višegodišnjeg
financijskog okvira. U skladu s prijedlogom da se iskoriste odgovarajuća
sredstva država članica, mobilizirale bi se 144,4 milijarde eura za socijalno
pravednu tranziciju.
Prednosti djelovanja odmah kako bi se zaštitili ljudi i planet
jasne su: čišći zrak, hladniji i zeleniji gradovi, zdraviji građani, manja
potrošnja energije i manji računi, europska radna mjesta, tehnologije i
industrijske mogućnosti, više mjesta za prirodu i zdraviji planet, koji ćemo
ostaviti budućim generacijama. Najveći je izazov zelene tranzicije učiniti
koristi i prilike koje iz nje proizlaze dostupnima svima, i to što brže i što
pravednije. No iskoristimo li političke alate dostupne na razini EU-a, možemo
ostvariti brze promjene koje neće poremetiti naš način života.
Kontekst
Cilj je europskog
zelenog plana, koji je Komisija predstavila 11. prosinca 2019.,
da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Europskim
propisom o klimi, koji stupa na snagu ovog mjeseca, u zakonodavstvo EU-a
ugrađuje se obveza da Unija postigne klimatsku neutralnost i prijelazni cilj da
se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanje za najmanje 55 % u odnosu
na 1990. EU se na to smanjenje obvezao
u prosincu 2020. na zasjedanju stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o
promjeni klime, kao doprinos postizanju ciljeva Pariškog sporazuma.
Zahvaljujući klimatskim i energetskim propisima emisije
stakleničkih plinova u EU-u već su se smanjile za
24 % u odnosu na razinu iz 1990., a rast gospodarstva u tom je
razdoblju unatoč padu emisija iznosio oko 60 %. Budući da su se ti propisi
pokazali učinkovitima, ovaj paket temelji se na njima.
Prije predstavljanja svojih prijedloga Komisija je provela
opsežne procjene učinka kako bi se znali troškovi zelene tranzicije i
mogućnosti koje će ona donijeti. U rujnu 2020. provedena je sveobuhvatna
procjena učinka na kojoj se temelji prijedlog Komisije da se cilj
smanjenja neto emisija do 2030. povisi na barem 55 % u odnosu na razine iz
1990. Naime, pokazala je da je taj cilj i ostvariv i koristan. Zakonodavni
prijedlozi koji se danas iznose temelje se na detaljnim procjenama učinka, a
pritom se uzimaju u obzir svi dijelovi paketa.
Potpora za zelenu tranziciju osigurat će se i iz dugoročnog
proračuna EU-a za sljedećih sedam godina. Čak 30 % programa u okviru višegodišnjeg
financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. i
instrumenta NextGenerationEU (2 bilijuna
eura) posvećeno je podupiranju klimatske politike, kao i 37 % od
723,8 milijardi eura (u tekućim cijenama) iz Mehanizma
za oporavak i otpornost, kojima će se financirati nacionalni programi
oporavka država članica u okviru instrumenta NextGenerationEU.
Izjave članova Kolegija povjerenika:
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila
je: Gospodarstvo koje ovisi o fosilnim gorivima došlo je do svojih
granica. Želimo da budući naraštaji naslijede zdrav planet i da
imaju dobre poslove te da postignemo rast koji ne šteti prirodi. Europski
zeleni plan naša je strategija rasta koja vodi prema gospodarstvu bez emisija
ugljika. Europa je prvi kontinent koji je najavio klimatsku
neutralnost do 2050., a sada smo i prvi napravili konkretan plan da to
ostvarimo. Provodimo riječi u djelo – provodimo svoje klimatske
politike uz pomoć inovacija, ulaganja i socijalnih mjera.
Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za europski
zeleni plan, rekao je: Ovo je desetljeće ključno za borbu protiv
klimatske krize i krize bioraznolikosti. Europska unija postavila je ambiciozne
ciljeve, a danas predstavljamo plan za njihovo ostvarenje. Sve države članice i
svi sektori morat će ustrajno raditi na postizanju zelene i zdrave budućnosti
za sve, no naši će prijedlozi potaknuti potrebne promjene, omogućiti građanima
da što prije iskuse koristi od klimatskih politika i osigurati potporu
najugroženijim kućanstvima. Europska tranzicija bit će pravedna, zelena i
konkurentna.
Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni komentirao
je: Koraci koje poduzimamo u borbi protiv klimatskih promjena moraju
biti politički ambiciozni, globalno koordinirani i socijalno pravedni. Stoga
ćemo ažurirati propise o oporezivanju energije, stare već dvadeset godina, kako
bismo potaknuli upotrebu zelenijih goriva i smanjili štetnu konkurenciju u tom
području. Osim toga, predlažemo i mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama
kako bi se cijena ugljika prilikom uvoza uskladila s cijenom ugljika u EU-u.
Poštovat ćemo obveze u okviru WTO-a, a na ispunjenje naših klimatskih ambicija
neće utjecati strana poduzeća čiji su ekološki zahtjevi blaži od naših. Poticat
ćemo i stvaranje zelenijih normi izvan svojih granica. Vremena je malo – svake
godine strašne posljedice klimatskih promjena sve su vidljivije. Stoga danas
odlučno potvrđujemo da ćemo djelovati prije nego što bude prekasno.
Povjerenica za energetiku Kadri Simson izjavila
je: Ciljeve zelenog plana možemo postići samo tako da preobrazimo svoj
energetski sustav, iz kojeg dolazi većina emisija. Želimo li postići
klimatsku neutralnost do 2050., moramo brzo i radikalno prijeći na obnovljive
izvore energije i pritom se pobrinuti da spriječimo rasipanje
energije. Danas donosimo ambicioznije ciljeve, rušimo prepreke i potičemo
na što brže postizanje nulte neto stope emisija.
Povjerenica za promet Adina Vălean napomenula
je: Tranzicija prometnog sektora na sustav otporan na promjene u
budućnosti počivat će na tri inicijative – „ReFuelEU Aviation”, „FuelEU
Maritime” i uredbi o infrastrukturi za alternativna goriva. Stvorit ćemo
tržište za održiva alternativna goriva i niskougljične tehnologije te
uspostaviti odgovarajuću infrastrukturu za uvođenje vozila i plovila s nultim
emisijama. No ovo nije samo prilika za ekologizaciju mobilnosti i
logistike, već je i prilika da EU postane vodeće tržište za najsuvremenije
tehnologije.
Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio
je: Rješenje za velik dio problema koji nose klimatske promjene i kriza
bioraznolikosti leži u šumama, a one su i ključne za postizanje klimatskih
ciljeva EU-a do 2030. Iako šume u EU-u nisu dovoljno očuvane, uz prakse koje
pogoduju bioraznolikosti i brigu za zdravlje i otpornost šumskih ekosustava to
će se promijeniti. Stoga je strategija za šume prava prekretnica u načinu
na koji štitimo i uzgajamo šume te upravljamo njima – za naš planet, za ljude i
za gospodarstvo.
Povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski rekao
je: Šume su neophodne za borbu protiv klimatskih promjena. Osim toga,
pružaju radna mjesta i na njima se temelji rast ruralnih područja, iz njih
dolaze održive sirovine za razvoj biogospodarstva, a usluge ekosustava
neprocjenjive su za naše društvo. Strategija za šume bavi se socijalnim,
gospodarskim i okolišnim pitanjima te povećavanjem multifukncionalnosti naših
šuma. Njome se ističe ključna uloga milijuna šumara koji se brinu za njih. Nova
zajednička poljoprivredna politika prilika je da se njima i održivom razvoju
naših šuma pruži ciljana potpora.
Više informacija
Komunikacija
– Spremni za 55 %: ostvarivanje klimatskog cilja EU-a za 2030.
Ostvarivanje
europskog zelenog plana (uključujući zakonodavne prijedloge)
Pitanja
i odgovori – Sustav EU-a za trgovanje emisijama
Pitanja
i odgovori – Uredbe o raspodjeli tereta te korištenju zemljišta, šumarstvu i
poljoprivredi
Pitanja
i odgovori – Priprema naših energetskih sustava za ostvarenje klimatskih
ciljeva
Pitanja
i odgovori – Mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama
Pitanja
i odgovori – Revizija direktive o oporezivanju energije
Pitanja
i odgovori – Održiva prometna infrastruktura i goriva
Informativni
članak – Struktura paketa
Informativni
članak – Socijalno pravedna tranzicija
Informativni
članak – Priroda i šume
Informativni
članak – Promet
Informativni
članak – Energija
Informativni
članak – Zgrade
Informativni
članak – Industrija
Informativni
članak – Vodik
Informativni
članak – Mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama
Informativni
članak – Zelenije oporezivanje energije
Brošura
– Europski zeleni plan – ostvarivanje naših ciljeva