02.03.2023.
Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a, Hrvoje Stojic Stojić, glavni ekonomist HUP-a, Nenad Seifert, direktor HUP-Regionalnog ureda Rijeka i voditelj pregovaračkog tima HUP-a u Zakona o radu, Dario Ćorić, pravni savjetnik - član pregovaračkog tima HUP-a u Radnoj skupini za Zakon o radu.
Predstavnici HUP-a na sastanku su naglasili negativne učinke restriktivnog radnog zakonodavstva, koje ne znači zaštitu radnih mjesta ni radnika; dapače fleksibilan zakon pomaže otvaranju novih radnih mjesta, napredovanju zaposlenika i rastu njihovog standarda, ali i plasmanu novih investicija.
HUP inzistira na donošenju novog Zakona o radu. Hrvatskoj je nužan novi moderan i fleksibilan Zakon o radu, koji odražava stvarno stanje na tržištu rada. Poslodavci se danas suočavaju s kroničnim nedostatkom radne snage, što zbog nekonkurentnog opterećenja osobito srednjih i viših bruto plaća ne možemo zadržati domaće talente, nedovoljne atraktivnosti domaćeg tržišta rada za radnike iz inozemstva kojima je Hrvatska tranzitna zemlja, kao i nepovezanosti sustava obrazovanja s potrebama tržišta. Postojeći Zakon o radu obraća se generacijama naših roditelja, koji su od pripravništva do mirovine radili na istom radnom mjestu, a ograničava fleksibilnost i mobilnost koju žele radnici mlađe generacije i oni koji tek trebaju ući na tržište rada.
Fleksibilizacijom radnih odnosa koju zagovara HUP štite se kvalitetni zaposlenici i njihova prava, dinamizira se tržište rada i jača konkurentnost cjelokupnog gospodarstva. Ne zaboravimo kako smo trenutno četvrtoj industrijskoj revoluciji koja traži potpuno nove poslovne modele. Fleksibilizacija na tržištu rada uključuje: brzo zapošljavanje radnika i uvođenje novih radnika u radnu okolinu, plaćanje naknade i beneficije koje će podržati izvrsnost (npr. nagrade za dodatne aktivnosti), fleksibilno radno vrijeme, rad na daljinu, na novom radnom mjestu ili u drugoj državi u dogovoru s radnikom.
Otvorena je i tema troškova bolovanja zaposlenika, koje u prvih 42 dana snose poslodavci. Institut bolovanja reformiran je u većini zemalja članica, a sustav kao u Hrvatskoj u EU ima samo Njemačka. Ključni problemi (ujedno i područje nužnih zahvata i promjena sustava bolovanja radnika na teret poslodavca u Hrvatskoj: trostruko financijsko opterećenje (zdravstveni doprinos, naknada plaće + refundacija, zamjene), trajanje bolovanja na teret poslodavca i veliki udio neopravdanih bolovanja i zlouporabe sustava.