Europski plan za zajedničko ukidanje mjera ograničavanja

Iako se još uvijek radi na suzbijanju pandemije, izvanredne mjere koje su bile neophodne u državama članicama daju rezultate. Zahvaljujući tim mjerama, usporeno je širenje virusa i spašene su tisuće života. Međutim, te mjere i s njima povezana nesigurnost uvelike su utjecale na ljude, društvo i gospodarstvo te ne mogu biti na snazi neograničeno dugo.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: Prioriteti su nam spašavanje života i zaštita Europljana od koronavirusa, ali moramo misliti i na budućnost i zaštititi njihove izvore prihoda. Iako se uvjeti u državama članicama još uvijek znatno razlikuju, svi se Europljani s pravom pitaju kad će se i kojim redom moći ukidati mjere ograničavanja. Za odgovorno planiranje na terenu potreban je dobar temelj kako bi se postigla ravnoteža interesa zaštite javnog zdravlja i funkcioniranja naših društava. Zato je Komisija izradila katalog smjernica, kriterija i mjera koji može poslužiti kao temelj za promišljeno djelovanje. Snaga Europe leži u njenoj društvenoj i ekonomskoj ravnoteži. Zajedničkim radom možemo učiti jedni od drugih i pomoći Europskoj uniji da izađe iz ove krize.

Povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides izjavila je: Za povratak u normalno stanje nakon izolacije zbog koronavirusa među državama članicama bit će potreban pomno koordiniran, solidaran europski pristup, utemeljen na znanosti. Neophodno je da naši zdravstveni sustavi imaju dovoljne kapacitete za liječenje povećanog broja novozaraženih, te da su na raspolaganju potrebni lijekovi i oprema, kao i kapaciteti za testiranje velikog broja osoba i praćenje zaraze. Znamo da je pred nama dug put, da će napredak biti postupan i da će se posljedice ove nezapamćene zdravstvene krize dugo osjećati. Dok se ne pronađe učinkovit lijek i cjepivo, morat ćemo naučiti živjeti s ovim virusom. No Europa će zajedničkim snagama ponovno stati na noge i ostati ujedinjena. To je jedini način.

Uzimajući u obzir specifičnu situaciju u svakoj zemlji, u europskom planu utvrđena su sljedeća glavna načela:

• Vrijeme je presudno. Odluka o tome da je došlo vrijeme za postupno ukidanje mjera ograničavanja trebala bi se temeljiti na sljedećim kriterijima:

o epidemiološkim kriterijima, koji trebaju pokazivati da se širenje bolesti znatno usporilo u duljem vremenskom razdoblju,

o dostatnim kapacitetima zdravstvenog sustava, primjerice s obzirom na stopu popunjenosti odjelâ za intenzivnu njegu te dostupnost zdravstvenih radnika i medicinske opreme,

o primjerenim kapacitetima za praćenje situacije, uključujući kapacitete za testiranje velikog broja osoba kako bi se zaraženi brzo mogli otkriti i izolirati te kapacitete za pronalaženje i praćenje izvora zaraze.

• Potreban nam je europski pristup. Iako se vrijeme i načini ukidanja mjera ograničavanja razlikuju među državama članicama, potreban nam je zajednički okvir koji se temelji na:

o znanosti usmjerenoj na zaštitu javnog zdravlja, a da se pritom uzima u obzir činjenica da pri donošenju odluke o ukidanju mjera ograničavanja treba postići ravnotežu između javnog zdravlja i socijalnih i gospodarskih posljedica,

o koordinaciji među državama članicama kako bi se izbjegle negativne posljedice, što je pitanje od zajedničkog europskog interesa,

o poštovanju i solidarnosti.To je neophodno kako u pogledu zdravstvenih tako i u pogledu socioekonomskih aspekata. Države članice trebale bi u najmanju ruku pravovremeno obavijestiti jedne druge i Komisiju prije nego ukinu mjere i uzeti u obzir njihove stavove.

• Za postupno ukidanje ograničenja potrebne su popratne mjere, uključujući:

o prikupljanje usklađenih podataka i izradu stabilnog sustava izvješćivanja i praćenja kontakata, među ostalim s pomoću digitalnih alata koji u potpunosti poštuju privatnost podataka,

o povećanje kapaciteta za testiranje i usklađivanje metodologija testiranja. Komisija je u suradnji s Europskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti danas donijela smjernice o različitim testovima na koronavirus i njihovoj pouzdanosti,

o povećanje kapaciteta i otpornosti nacionalnih zdravstvenih sustava, posebice kako bi se odgovorilo na predviđeni porast broja zaraženih nakon ukidanja mjera ograničavanja,

o daljnji rad na povećanju dostupnosti medicinske i osobne zaštitne opreme.

o razvoj sigurnih i djelotvornih terapija i lijekova te razvoj i ubrzano uvođenje cjepiva kako bi se koronavirus zaustavio.

SLJEDEĆI KORACI

U Komisijinom planu navedene su konkretne preporuke koje bi države članice trebale uzeti u obzir pri planiranju ukidanja mjera ograničavanja:

• djelovanje treba biti postupno: mjere bi se trebale ukidati u fazama, između kojih treba biti dovoljno vremena za mjerenje njihova učinka,

• opće mjere s vremenom treba zamijeniti ciljanima, primjerice duljom zaštitom najugroženijih skupina, omogućavanjem postupnog ponovnog pokretanja nužnih gospodarskih aktivnosti, pojačanim redovitim čišćenjem i dezinfekcijom prometnih čvorišta, trgovina i radnih mjesta, zamjenom općih izvanrednih stanja ciljanim vladinim intervencijama kako bi se osigurala transparentnost i demokratska odgovornost,

• kontrole na unutarnjim granicama trebalo bi ukinuti na koordiniran način. Ograničenja putovanja i granične kontrole trebalo bi ukinuti nakon što se epidemiološka situacija u graničnim područjima dovoljno ujednači. Vanjske granice trebalo bi ponovno otvoriti u drugoj fazi i pritom treba uzeti u obzir širenje virusa izvan EU-a,

• gospodarsku aktivnost treba postupno pokretati: postoji nekoliko modela koji se mogu primijeniti, npr. poslovi u kojima je moguć rad na daljinu, davanje prioriteta prema gospodarskoj važnosti, rad u smjenama itd. Trebalo bi izbjeći da se cijelo stanovništvo istovremeno vrati na posao,

• okupljanja bi trebalo postupno dozvoljavati, uzimajući u obzir specifičnosti različitih kategorija aktivnosti kao što su:

1. škole i sveučilišta;
2. komercijalne aktivnosti (maloprodaja) uz moguć stupnjevit pristup;
3. socijalne aktivnosti (restorani, kafići) uz moguć stupnjevit pristup;
4. masovna okupljanja;

• treba nastaviti djelovanje za sprečavanje širenja virusa te informativnim kampanjama poticati stanovništvo da i dalje održava pojačanu higijenu i ograničava socijalne kontakte,
• djelovanje treba trajno pratiti i održati spremnost za ponovno uvođenje strožih mjera ograničavanja ako to bude potrebno.

Kako se mjere ograničavanja budu postupno ukidale, potrebno je strateški planirati oporavak, revitalizaciju gospodarstva i povratak na put održivog rasta. To uključuje omogućavanje paralelnog prelaska na zelenije i digitalno društvo te izvlačenje pouka iz ove krize u pogledu spremnosti i otpornosti EU-a. Komisija će pripremiti plan oporavka na temelju dorađenog prijedloga za sljedeći proračun EU-a (višegodišnji financijski okvir) i ažuriranog programa rada Komisije za 2020.

KONTEKST

Komisija je u suradnji s predsjednikom Europskog vijeća, a na poziv Europskog vijeća izradila ovaj plan za koordiniranu izlaznu strategiju. On se oslanja na stručno znanje Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti te panela znanstvenih stručnjaka koji savjetuju Komisiju o koronavirusu. Naravno, svako takvo razmatranje temelji se na aktualnim znanstvenim spoznajama i trebalo bi ga revidirati kad se pojave novi dokazi i usklade metode mjerenja.

Komisija istovremeno i dalje dodjeljuje financijska sredstva za poticanje istraživanja za razvoj cjepiva, terapija i lijekova. Komisija surađuje i s Europskom agencijom za lijekove kako bi se pojednostavnili regulatorni koraci, od kliničkih ispitivanja do odobrenja za stavljanje u promet. Među prioritetima bit će i poticanje međunarodne suradnje.

Nadalje, kako bi se državama članicama pomoglo da što brže pribave potrebnu opremu, uključujući testove, Komisija je uspostavila „Mehanizam za razmjenu medicinske opreme”, pokrenula je zajedničku javnu nabavu i stvaranje zaliha za hitne slučajeve putem sustava RescEU te je predložila pružanje potpore nacionalnim zdravstvenim sustavima putem Instrumenta za hitnu potporu.

Dodatne informacije dostupne su na poveznici:

Poveznica na zajednički plan