Europska komisija uvodi nove mjere za visokokvalitetno i uključivo osnovno i srednjoškolsko obrazovanje

Kombinirano učenje u formalnom obrazovanju i osposobljavanju termin je koji označava situaciju kada škola, nastavnik ili učenik primjenjuju više pristupa u procesu učenja. To može obuhvaćati kombinaciju učenja u školi i u drugim okruženjima (u poduzećima, centrima za osposobljavanje, učenje na daljinu, na otvorenom, na kulturnim lokalitetima itd.) ili kombiniranje različitih alata za učenje koji mogu biti digitalni i analogni. Komisija predlaže kratkoročne mjere za uklanjanje najhitnijih nedostataka koje je dodatno pogoršala pandemija bolesti COVID-19 te daljnje korake za kombiniranje okruženja za učenje i alata u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju i osposobljavanju, koji mogu pridonijeti izgradnji prilagodljivijih sustava obrazovanja i osposobljavanja.

Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel izjavila je: Nastojanje da se ostvari kvalitetnije i uključivo obrazovanje i osposobljavanje nije ograničeno na kontekst pandemije bolesti COVID-19. Sada imamo priliku napredovati i učiti iz nedavnih iskustava. U današnjem prijedlogu zacrtana je vizija obrazovanja koje u Europi želimo. To je obrazovanje koje podupire opće ciljeve europskog prostora obrazovanja i Akcijskog plana za digitalno obrazovanje u pogledu promicanja kvalitete i uključivosti, zelenog i digitalnog obrazovanja diljem Europe. Cilj je preporuke usmjeriti države članice u jačanju pripravnosti i dosega njihovih obrazovnih sustava kako bi korist imali učenici i studenti, njihove obitelji i pedagoško osoblje.

Kombinirano učenje je samo po sebi fleksibilno i stoga može pomoći da obrazovanje bude u većoj mjeri uključivo. Može omogućiti bolje obrazovanje u udaljenim i ruralnim područjima te nomadskim zajednicama ili za osobe u bolnicama i centrima za skrb te osobama koje se osposobljavaju na vrhunskoj razini. Sva okruženja i alati trebali bi biti jednako dostupni manjinskim skupinama, djeci s invaliditetom i djeci u nepovoljnom socioekonomskom položaju te ne bi smjeli voditi do diskriminacije ili segregacije.

U prijedlogu Komisije za ovu Preporuku Vijeća stoji sljedeće:

• Države članice trebale bi pružiti dodatne mogućnosti učenja i ciljanu potporu učenicima koji se suočavaju s poteškoćama u učenju, imaju posebne obrazovne potrebe, pripadaju skupinama u nepovoljnom položaju ili su na drugi način pogođeni prekidom nastave. To bi moglo uključivati, na primjer, pojačanu individualiziranu potporu, sustave mentorstva, dodatno vrijeme za učenje tijekom školske godine i/ili praznika, pristup dodatnim okruženjima za učenje, kao što su javne knjižnice i prostori u zajednici, te uslugama nakon nastave uz pedagošku potporu. U tom kontekstu Komisija preporučuje angažiranje ili zapošljavanje dodatnog osoblja kako bi se osiguralo više vremena za pojedinačnu potporu u školi i tijekom aktivnosti nakon nastave.
• Države članice trebale bi na prvo mjesto staviti fizičku i mentalnu dobrobit učenika i njihovih obitelji, učitelja, nastavnika i ostalog osoblja angažiranog za osposobljavanje. U tome može pomoći razvoj smjernica za mentalno zdravlje te uključivanje dobrobiti učenika i nastavnika i politike protiv zlostavljanja u školske ciljeve.
• Države članice trebale bi poticati razvoj digitalnih kompetencija učenika, njihovih obitelji, učitelja i nastavnika te poticati ulaganja na razini škola i zajednice u dostupnost tehnike i povezivost.
• Države članice trebale bi podupirati praktična partnerstva u kojima se omogućuje dostupnost infrastrukture i resursa različitih pružatelja obrazovanja, uključujući poduzeća, umjetnost, kulturnu baštinu, sport, prirodu, visoko obrazovanje i istraživačke institute, industriju obrazovnih resursa (uključujući tehnologiju, izdavaštvo i drugu opremu za provedbu kurikuluma) i obrazovna istraživanja.
• Države članice trebale bi iskoristiti puni potencijal sredstava i stručnog znanja EU-a za reforme i ulaganja u infrastrukturu, alate i pedagogiju radi povećavanja prilagodljivosti i pripravnosti škola kako bi bile spremne na buduće promjene, posebno Erasmus+, Mehanizam za oporavak i otpornost, Europski socijalni fond plus, Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), program Digitalna Europa, Obzor Europa i Instrument za tehničku potporu.

Komisija je spremna poduprijeti provedbu Preporuke olakšavanjem uzajamnog učenja i razmjene među državama članicama i svih relevantnih dionika u okviru foruma za dijalog uspostavljenih u okviru Europskog prostora obrazovanja i akcijskog plana za digitalno obrazovanje te u okviru internetskih platformi i zajednica za obrazovanje i osposobljavanje: School Education Gateway i eTwinning.

U redovitim izvješćima o napretku europskog prostora obrazovanja i Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.–2027. stavit će se naglasak na razvoj kombiniranog pristupa učenju u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju.

Komisija poziva države članice da brzo donesu današnji prijedlog u obliku preporuke Vijeća.

Dodatne informacije dostupne su na poveznicama:

Prijedlog preporuke Vijeća o kombiniranom učenju za visokokvalitetno i uključivo osnovno i srednjoškolsko obrazovanje

Europski prostor obrazovanja

Akcijski plan za digitalno obrazovanje za razdoblje od 2021. do 2027.