04.03.2022.
Ukratko:
- 77 % ispitanica u EU-u smatra da je pandemija bolesti
COVID-19 dovela do povećanja fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama
u njihovoj državi (taj postotak varira od 93 % u Grčkoj i 84 % u Hrvatskoj, do 47
% u Mađarskoj)
- Četiri od deset ispitanica (38 %) kaže da je pandemija
negativno utjecala i na dohodak žena, ravnotežu između njihova poslovnog
i privatnog života (44 %) te na vrijeme koje posvećuju plaćenom radu
(21 %)
- Na mentalno zdravlje žena znatno su utjecala
ograničenja uvedena zbog pandemije, kao što su mjere ograničenja kretanja
i policijskog sata (41 % na razini EU-a) i ograničenja broja osoba s
kojima su se mogle susretati (38 %)
Nasilje
Tri
od četiri žene (77 %) u EU-u smatraju da je pandemija bolesti COVID-19 doprinijela
porastu fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama. U gotovo svim zemljama
(osim Finske i Mađarske) ovaj je indikator iznad 50 %, a najveći je u Grčkoj
(93 %) te u Portugalu (90 %). U Hrvatskoj iznosi 84 %.
Žene
ističu nekoliko ključnih mjera za suzbijanje nasilja: potrebno je olakšati
prijavu nasilja, među ostalim policiji (58 %), pružiti više mogućnosti ženama
da traže pomoć, na primjer putem posebnih telefonskih linija (40 %), povećati
osviještenost i obuku policijskog i pravosudnog osoblja u ovom području (40 %)
te povećati financijsku neovisnost žena (38 %).
Ekonomske
i financijske posljedice
Trideset
osam posto svih ispitanica izjavilo je da je pandemija negativno utjecala na
njihov osobni dohodak. Rezultati se kreću od 60 % u Grčkoj, te 49 % u
Hrvatskoj, do 19 % u Danskoj. Prema mišljenju 44 % ispitanih žena, pandemija
bolesti COVID-19 negativno je utjecala i na ravnotežu između poslovnog i
privatnog života. To je bio slučaj za 47 % žena u Hrvatskoj, te više od
polovine na Cipru (68 %), Grčkoj (59 %), Malti (58 %), Luksemburgu (56 %),
Italiji (52 %), Portugalu (52 %) i Mađarskoj (51 %).
Naposljetku,
21 % žena je odlučilo trajno smanjiti vrijeme koje izdvaja za plaćeni rad
ili razmišlja o tome.
Mentalno zdravlje
Od
početka pandemije uglavnom su žene te kojima nedostaju prijatelji i obitelj (44
%), koje osjećaju anksioznost i stres (37 %) te su općenito zabrinute za svoju
budućnost (33 %).
Žene
smatraju da su mjere donesene kako bi se zaustavilo širenje pandemije u
velikoj mjeri utjecale na njihovo mentalno zdravlje. To je variralo ovisno
o društvenoj skupini i mjerama: na primjer, zatvaranje škola i vrtića značajno
je utjecalo na mentalno zdravlje više od polovine žena koje imaju djecu mlađu
od 15 godina.
Što žene mogu očekivati od Europskog parlamenta?
Žene
u EU-u smatraju da bi Europski parlament trebao prioritet dati sljedećim rodnim
pitanjima:
- zaustavljanju
trgovine ženama i djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja (47 %),
- borbi
protiv mentalnog i fizičkog nasilja nad ženama (47 %),
- smanjenju
jaza u plaćama između žena i muškaraca i njegovom utjecaju na razvoj
karijere (41 %),
- uklanjanju
poteškoća s kojima se žene susreću prilikom usklađivanja privatnog i
poslovnog života (31 %),
- te
zaštiti žena i djevojčica koje pripadaju ranjivim skupinama (30 %).
Predsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Robert Biedroń rekao je:
„Rezultati istraživanja Eurobarometra potvrđuju ono što već znamo: pandemija
bolesti COVID-19 na različite je načine imala nerazmjeran učinak na žene i
djevojke. Od porasta rodno uvjetovanog nasilja, do povećanog tereta skrbi, od
gospodarskih posljedica na sektore u kojima su većinom prisutne ženske radnice,
do nesigurnih ugovora o radu. Ali krize također donose i mogućnosti:
priliku za bolji početak. Pri oporavku stoga žene trebaju biti u središtu
rješenja i za to ćemo se zalagati u našem radu.“
Podaci
i cjelovito izvješće dostupni su ovdje.