Eurobarometar: nesrazmjerni utjecaj pandemije na žene- porast nasilja nad ženama u Hrvatskoj

04.03.2022.

Europski parlament naručio je posebno istraživanje provedeno među Europljankama o procjeni utjecaja pandemije na različite aspekte njihova života. Od Europskog parlamenta žene očekuju: borbu protiv trgovanja i seksualnog iskorištavanja, psihičkog i fizičkog nasilja nad ženama te rad na uklanjanju razlika u plaćama između spolova. Također, rezultati pokazuju znatan učinak pandemije i na osobni i na profesionalni život. Konkretno, došlo je do naglog porasta nasilja nad ženama.

Ukratko:

  • 77 % ispitanica u EU-u smatra da je pandemija bolesti COVID-19 dovela do povećanja fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama u njihovoj državi (taj postotak varira od 93 % u Grčkoj i 84 % u Hrvatskoj, do 47 % u Mađarskoj)
  • Četiri od deset ispitanica (38 %) kaže da je pandemija negativno utjecala i na dohodak žena, ravnotežu između njihova poslovnog i privatnog života (44 %) te na vrijeme koje posvećuju plaćenom radu (21 %)
  • Na mentalno zdravlje žena znatno su utjecala ograničenja uvedena zbog pandemije, kao što su mjere ograničenja kretanja i policijskog sata (41 % na razini EU-a) i ograničenja broja osoba s kojima su se mogle susretati (38 %)

 

Nasilje

Tri od četiri žene (77 %) u EU-u smatraju da je pandemija bolesti COVID-19 doprinijela porastu fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama. U gotovo svim zemljama (osim Finske i Mađarske) ovaj je indikator iznad 50 %, a najveći je u Grčkoj (93 %) te u Portugalu (90 %). U Hrvatskoj iznosi 84 %.

Žene ističu nekoliko ključnih mjera za suzbijanje nasilja: potrebno je olakšati prijavu nasilja, među ostalim policiji (58 %), pružiti više mogućnosti ženama da traže pomoć, na primjer putem posebnih telefonskih linija (40 %), povećati osviještenost i obuku policijskog i pravosudnog osoblja u ovom području (40 %) te povećati financijsku neovisnost žena (38 %).

 

Ekonomske i financijske posljedice

Trideset osam posto svih ispitanica izjavilo je da je pandemija negativno utjecala na njihov osobni dohodak. Rezultati se kreću od 60 % u Grčkoj, te 49 % u Hrvatskoj, do 19 % u Danskoj. Prema mišljenju 44 % ispitanih žena, pandemija bolesti COVID-19 negativno je utjecala i na ravnotežu između poslovnog i privatnog života. To je bio slučaj za 47 % žena u Hrvatskoj, te više od polovine na Cipru (68 %), Grčkoj (59 %), Malti (58 %), Luksemburgu (56 %), Italiji (52 %), Portugalu (52 %) i Mađarskoj (51 %).

Naposljetku, 21 % žena je odlučilo trajno smanjiti vrijeme koje izdvaja za plaćeni rad ili razmišlja o tome.


Mentalno zdravlje

Od početka pandemije uglavnom su žene te kojima nedostaju prijatelji i obitelj (44 %), koje osjećaju anksioznost i stres (37 %) te su općenito zabrinute za svoju budućnost (33 %).

Žene smatraju da su mjere donesene kako bi se zaustavilo širenje pandemije u velikoj mjeri utjecale na njihovo mentalno zdravlje. To je variralo ovisno o društvenoj skupini i mjerama: na primjer, zatvaranje škola i vrtića značajno je utjecalo na mentalno zdravlje više od polovine žena koje imaju djecu mlađu od 15 godina.


Što žene mogu očekivati od Europskog parlamenta?

Žene u EU-u smatraju da bi Europski parlament trebao prioritet dati sljedećim rodnim pitanjima:

  • zaustavljanju trgovine ženama i djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja (47 %),
  • borbi protiv mentalnog i fizičkog nasilja nad ženama (47 %),
  • smanjenju jaza u plaćama između žena i muškaraca i njegovom utjecaju na razvoj karijere (41 %),
  • uklanjanju poteškoća s kojima se žene susreću prilikom usklađivanja privatnog i poslovnog života (31 %),
  • te zaštiti žena i djevojčica koje pripadaju ranjivim skupinama (30 %).


Predsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Robert Biedroń rekao je: „Rezultati istraživanja Eurobarometra potvrđuju ono što već znamo: pandemija bolesti COVID-19 na različite je načine imala nerazmjeran učinak na žene i djevojke. Od porasta rodno uvjetovanog nasilja, do povećanog tereta skrbi, od gospodarskih posljedica na sektore u kojima su većinom prisutne ženske radnice, do nesigurnih ugovora o radu. Ali krize također donose i mogućnosti: priliku za bolji početak. Pri oporavku stoga žene trebaju biti u središtu rješenja i za to ćemo se zalagati u našem radu.“

Podaci i cjelovito izvješće dostupni su ovdje.

vrh stranice