11.03.2021.
Ukratko:
- Trebalo bi obuhvatiti sve
proizvode u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama
- Prihodi će se koristiti za
pomoć u ostvarivanju EU-ovih ciljeva zelenog plana
- Mehanizam se ne smije
zloupotrebljavati za daljnji trgovinski protekcionizam
U rezoluciji se naglašava da povećane ambicije EU-a u pogledu
klimatskih promjena ne smiju dovesti do „istjecanja ugljika” jer od
globalnih napora u području klime neće imati koristi ako se proizvodnja EU-a
samo preseli u zemlje izvan EU-a koje imaju manje ambiciozne propise o
emisijama.
Zastupnici stoga podržavaju uvođenje cijene ugljika za određenu
robu uvezenu iz zemalja izvan EU-a ako te zemlje nisu dovoljno ambiciozne u
pogledu zaštite klime. Time bi se stvorili jednaki uvjeti na globalnoj razini i
potaknulo industrije EU-a i industrije izvan EU-a da se dekarboniziraju u
skladu s ciljevima Pariškog sporazuma.
Zastupnici u Europskom parlamentu naglašavaju da bi to trebalo biti u skladu sa
zahtjevima WTO-a i da se ne bi trebalo zloupotrebljavati u svrhe
protekcionizma. Stoga mora biti osmišljeno tako da bi se postigli klimatski
ciljevi. Ostvareni prihodi trebali bi se upotrebljavati kao dio skupa vlastitih
sredstava kojima se povećava potpora za ciljeve zelenog plana u okviru
proračuna EU-a.
Novi mehanizam koji treba povezati s reformiranim sustavom EU-a
za trgovanje emisijama (ETS)
Novi mehanizam trebao bi biti dio šire industrijske strategije
EU-a i pokrivati sav uvoz proizvoda i robe obuhvaćenih EU ETS-om. Zastupnici
dodaju da bi se već do 2023., nakon procjene učinka, trebali obuhvatiti
energetski sektor i energetski intenzivni industrijski sektori kao što su
prerada nafte, proizvodnja cementa, čelika, aluminija, papira, stakla,
kemikalija i gnojiva, koji i dalje dobivaju znatne besplatne emisijske jedinice
te i dalje predstavljaju 94 % industrijskih emisija u EU-u.
Zastupnici tvrde da će povezivanje određivanja cijena ugljika u okviru CBAM-a s
cijenom emisijskih jedinica EU-a u okviru EU ETS-a pomoći
u borbi protiv istjecanja ugljika, ali naglašavaju da novi sustav ne smije
dovesti do uvođenja dvostruke zaštite proizvođača EU-a.
Nakon glasanja, izvjestitelj Parlamenta Yannick Jadot (Zeleni/EFA, Francuska) izjavio je:
„CBAM je izvrsna prilika za usklađivanje pitanja klime, industrije,
zapošljavanja, otpornosti, suvereniteta i premještanja. Moramo prestati biti
naivni i nametnuti istu cijenu ugljika za proizvode, bez obzira na to jesu li
proizvedeni u EU-u ili izvan njega, kako bi se osiguralo da su sektori koji
najviše onečišćuju također uključeni u borbi protiv klimatskih promjena i uvode
inovacije za nultu stopu emisija ugljika. To nam je najbolja prilika da
ostanemo ispod granice zagrijavanja od 1,5 °C, ali i da osiguramo da naši
trgovinski partneri budu jednako ambiciozni ako žele ući na tržište EU-a.
Sljedeći koraci
Očekuje se da će Komisija predstaviti zakonodavni prijedlog o
CBAM-u u drugom tromjesečju 2021. u okviru europskog zelenog plana, kao i prijedlog o tome kako
uključiti prihode ostvarene za financiranje dijela proračuna EU-a.
Kontekst
Parlament je imao važnu ulogu u zagovaranju ambicioznijeg
zakonodavstva EU-a o klimi. 28. studenoga 2019. proglasio je klimatsku krizu i želi da EU i njegove države članice do 2050. postanu klimatski
neutralni i do 2030. smanje emisije stakleničkih plinova za 60 %.
Tekst rezolucije bit će dostupan na poveznici:
https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2021-0071_EN.html