EKONOMSKI PREGLED - RUJAN 2022.

Prva procjena BDP-a za drugo tromjesečje ove godine uglavnom je potvrdila, ako ne i nadmašila, očekivanja temeljena na ranije dostupnim kratkoročnim pokazateljima s obzirom da je ukupna ekonomska aktivnost u Hrvatskoj u drugom tromjesečju 2022. realno bila veća za 7,7% u odnosu na isto tromjesečje 2021. S ovom stopom rasta na godišnjoj razini, Hrvatska se nalazi pri samom vrhu zemalja članica EU za koje su dostupni podaci. Štoviše, i sa stopom rasta na tromjesečnoj razini Hrvatska je u samom vrhu, što je posebno zanimljivo s obzirom na određena usporavanja u nekim zemljama. Naime, prema sezonski prilagođenim podacima realni BDP je zabilježio stopu promjene od 2,0% u odnosu na prvo tromjesečje ove godine. Istovremeno je, prema izvornim podacima, tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) u drugom tromjesečju 2022. realno veća za 8,8% u odnosu na isto tromjesečje 2021.

U drugom tromjesečju na godišnjoj razini u Hrvatskoj su rasle gotovo sve kategorije BDP-a, kako na rashodnoj tako i na prihodnoj strani. Iznimke su potrošnja države, koja je zabilježila pad u odnosu na isto razdoblje lani, na rashodnoj te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja na prihodnoj strani. Pritom je najveći doprinos rastu na godišnjoj razini zabilježila osobna potrošnja na rashodnoj te djelatnosti trgovine na veliko i na malo, prijevoza i skladištenja, smještaja, pripreme i usluživanja hrane na prihodnoj strani. Očekivano, međugodišnji realan rast izvoza roba i usluga zabilježio je snažan rast u drugom tromjesečju, s time da je kod roba uvoz rastao brže od izvoza.

Dostupni pokazatelji na početku trećeg tromjesečja sugeriraju nastavak pozitivnih ekonomskih trendova. U srpnju je rasla i industrijska proizvodnja i trgovina na malo, a i pokazatelji dolazaka i noćenja turista upućuju na rast u srpnju i kolovozu u odnosu na iste mjesece prošle godine. Situacija na tržištu rada u srpnju i kolovozu, unatoč usporavanju, također sugerira pozitivne ekonomske trendove s obzirom da je i dalje prisutan rast potražnje za radom, raste i broj osiguranika (zaposlenih), ali i nominalnih plaća. Unatoč blagom zaokretu monetarne politike Europske središnje banke (ESB) ukupni krediti, kako stanovništvu tako i poduzećima, na početku trećeg tromjesečja i dalje rastu što također pozitivno utječe na ukupnu ekonomsku aktivnost. Konačno, podaci o iznosima fiskalizacije za srpanj i kolovoz sugeriraju i nastavak pozitivnih kretanja i u javnim financijama, s obzirom da su ukupni prihodi državnog proračuna u prvih šest mjeseci bili veći za 7% (prihodi od poreza za 19%), dok su ukupni rashodi bili manji za 1,4% (rashodi za subvencije manji za 43%). Prema prvim informacijama iz HNB-a, u trećem tromjesečju realna gospodarska aktivnost bi se mogla zadržati na razini iz prethodna tri mjeseca, uz mogućnost dodatnog slabljenja gospodarskih izgleda prema kraju godine.

Ipak, sve se ovo odvija uslijed i dalje prisutnog snažnog rasta cijena. Naime, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, nakon 12,1% u lipnju i 12,3% u srpnju, u kolovozu su na godišnjoj razini ponovno bile više za 12,3%. Pritom je najveći porast na godišnjoj razini u kolovozu ostvaren u skupinama hrane i bezalkoholnih pića te restorana i hotela, dok je promatrano prema posebnim skupinama najveći porast cijena ostvaren u skupini prerađeni prehrambeni proizvodi (za 17,8%; doprinos porastu od +4,02 postotna boda). Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u skupinama hrana i bezalkoholna pića (+4,98 postotnih bodova) te prijevoz (+2,08 postotnih bodova). U odnosu na prošli mjesec cijene su u Hrvatskoj rasle za 0,1%, dok je u prvih osam mjeseci inflacija na godišnjoj razini iznosila 9,5%. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda su, pak, u prvih osam mjeseci u prosjeku rasle za preko 20% na godišnjoj razini, prvenstveno pod utjecajem rasta cijena energenata.