07.05.2020.
U
proljetnoj gospodarskoj prognozi 2020. predviđa se da će se gospodarstvo
europodručja u 2020. smanjiti za rekordnih 7¾ %a u 2021. narasti za
6¼ %. Gospodarstvo EU-a će se po predviđanjima u 2020. smanjiti za
7½ %, a u 2021. narasti za oko 6 %. Projekcije rasta za EU i
europodručje u odnosu na jesensku
gospodarsku prognozu 2019. revidirane su naniže za približno devet
postotnih bodova.
Udar
na gospodarstvo EU-a je simetričan jer je pandemija pogodila sve države
članice, ali mogu se očekivati znatne razlike u padu outputa u 2020. (od
–4¼ % u Poljskoj do –9¾ % u Grčkoj) i jačini oporavka u 2021.
Gospodarski oporavak pojedine države članice neće ovisiti samo o razvoju
pandemije u toj državi, već i o strukturi njezina gospodarstva i sposobnosti
odgovora na krizu s pomoću stabilizacijskih politika. S obzirom na međuovisnost
gospodarstava EU-a, dinamika oporavka u svakoj državi članici utjecat će i na
jačinu oporavka drugih država članica.
Valdis Dombrovskis,
izvršni potpredsjednik nadležan za gospodarstvo u interesu građana, izjavio
je: U ovom trenutku samo okvirno možemo pretpostaviti razmjer i
ozbiljnost udara koronavirusa na naša gospodarstva. Iako će neposredne
posljedice na globalno gospodarstvo biti puno ozbiljnije od financijske krize,
dalekosežnost posljedica ovisit će o razvoju pandemije, našoj sposobnosti da na
siguran način ponovno pokrenemo gospodarstvo i da se oporavimo nakon toga. To
je simetričan udar: sve su države članice EU-a pogođene i očekuje se da će sve
ove godine imati recesiju. EU i države članice već su postigli dogovor o
izvanrednim mjerama za ublažavanje posljedica krize. Preduvjet za zajednički
oporavak ovisit će o kontinuiranim snažnim i koordiniranim odgovorima na krizu
na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Zajedno smo jači.
Nakon
velikog udarca na rast slijedi nepotpun oporavak
Pandemija
koronavirusa ozbiljno je utjecala na potrošnju, industrijsku proizvodnju,
ulaganja, trgovinu, tokove kapitala i lance opskrbe. Očekivano postupno
popuštanje mjera ograničavanja trebalo bi postaviti temelje za oporavak, premda
nije za očekivati da će gospodarstvo EU-a do kraja 2021. u potpunosti
nadoknaditi ovogodišnje gubitke. Ulaganja će i dalje biti ograničena, a tržište
rada neće se u potpunosti oporaviti.
Ključan
preduvjet za ograničenje gospodarske štete i olakšanje brzog i čvrstog oporavka
koji će gospodarstva usmjeriti na put održivog i uključivog razvoja bit će
osigurati da su mjere politika EU-a i nacionalnih politika za odgovor na krizu
i dalje učinkovite.
Očekuje
se da će se nezaposlenost povećati, iako bi mjere politike to trebale ograničiti
Programi
skraćenog radnog vremena, subvencije za plaće i potpore za poduzeća trebali bi
pridonijeti zadržavanju radnih mjesta, no pandemija koronavirusa ipak će
ozbiljno utjecati na tržište rada.
Predviđa
se da će se stopa nezaposlenosti u europodručju povećati sa 7,5 % u 2019.
na 9½ % u 2020., prije nego što se ponovno snizi na 8½ % u 2021. Za
stopu nezaposlenosti u EU-u predviđa se povećanje sa 6,7 % u 2019. na
9 % u 2020., a zatim smanjenje na oko 8 % u 2021.
Neke
će države članice zabilježiti veći porast nezaposlenosti od drugih. Posebno su
ranjive države članice koje imaju velik udio radnika zaposlenih na određeno
vrijeme i one s velikim udjelom radnika koji ovise o turizmu. I mladi koji u
ovom trenutku ulaze na tržište rada teže će naći prvi posao.
Veliki
pad inflacije
Ove
godine očekuje se znatno sniženje potrošačkih cijena zbog pada potražnje i
velikog pada cijena nafte, što bi zajedno trebalo više nego neutralizirati
pojedina povećanja cijena uzrokovana poremećajima u opskrbi povezanima s
pandemijom.
Trenutačno
se predviđa da će inflacija u europodručju, izmjerena harmoniziranim indeksom
potrošačkih cijena, iznositi 0,2 % u 2020. i 1,1 % 2021.
Predviđa se da će inflacija u EU-u iznositi 0,6 % u 2020. i 1,3 % u
2021.
Odlučne
mjere politike dovest će do porasta javnog deficita i duga
Države
članice odlučno su reagirale fiskalnim mjerama za ograničavanje gospodarskih
posljedica pandemije. „Automatski stabilizatori”, kao što su isplate naknada za
socijalno osiguranje u kombinaciji s diskrecijskim fiskalnim mjerama, trebali
bi dovesti do povećanja potrošnje. Zato se očekuje da će ukupni državni deficit
europodručja i EU-a porasti sa samo 0,6 % BDP-a u 2019. na približno
8 % u 2020., prije nego što se ponovno smanji na približno 3 % u 2021.
Udio
javnog duga u BDP-u smanjivao se od 2014., a sada se očekuje njegovo ponovno
povećanje. Predviđa se da će se u europodručju povećati s 86 % u 2019. na
102¾ % u 2020. te u 2021. smanjiti na 98¾ %. Za EU se predviđa da će
se udio javnog duga u BDP-u povećati sa 79,4 % u 2019. na oko 95 %
ove godine te zatim sljedeće godine smanjiti na 92 %.
Iznimno
velika nesigurnost i pretežno negativni rizici
Proljetna
prognoza povezana je sa stupnjem nesigurnosti koji je viši od uobičajenog.
Temelji se na nizu pretpostavki o razvoju pandemije koronavirusa i povezanim
mjerama ograničavanja. U osnovnom scenariju pretpostavlja se da će se
ograničavanje kretanja postupno ukidati od svibnja nadalje.
I
rizici povezani s tom prognozom neuobičajeno su veliki i pretežno negativni.
Ako
pandemija bude teža i dugotrajnija nego što je trenutačno predviđeno, mogla bi
prouzročiti puno veći pad BDP-a nego što je pretpostavljeno u osnovnom
scenariju prognoze. Ako ne bude čvrste i pravodobne zajedničke strategije
oporavka na razini EU-a, postoji rizik da bi kriza mogla dovesti do ozbiljnih
poremećaja na jedinstvenom tržištu i dubokih gospodarskih, financijskih i
socijalnih razlika među državama članicama europodručja. Postoji i rizik da bi
pandemija mogla prouzročiti drastičnije i trajnije promjene u pogledu globalnih
lanaca vrijednosti i međunarodne suradnje, što bi utjecalo na vrlo otvoreno i
međusobno povezano europsko gospodarstvo. Posljedice pandemije mogle bi biti
trajne i zbog stečajeva i dugotrajne štete za tržište rada.
Osim
toga, i uvođenje carina nakon završetka prijelaznog razdoblja između EU-a i
Ujedinjene Kraljevine moglo bi oslabiti rast, iako u EU-u u manjoj mjeri nego u
Ujedinjenoj Kraljevini.
Za
Ujedinjenu Kraljevinu, isključivo tehnička pretpostavka
S
obzirom na to da budući odnosi između EU-a i Ujedinjene Kraljevine još nisu
jasni, predviđanja za 2021. temelje se na isključivo tehničkoj pretpostavci
o statusu quo u pogledu njihovih trgovinskih odnosa. Te
projekcije služe samo za prognozu i ne odražavaju pretpostavke ili predviđanja
u pogledu ishoda pregovora između EU-a i Ujedinjene Kraljevine o njihovu
budućem odnosu.
Kontekst
Prognoza
se temelji na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i
cijenama roba zaključno s 23. travnja. Za sve ostale ulazne podatke, među
ostalim i pretpostavke o vladinim politikama, u ovoj se prognozi uzimaju u
obzir podaci do 22. travnja uključujući taj datum. Osim ako su politike
uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, u projekcijama
se ne pretpostavljaju njihove promjene.
Europska
komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze (proljetnu i jesensku)
i dvije privremene prognoze (zimsku i ljetnu). Privremene prognoze obuhvaćaju
godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću i sljedeću godinu
za sve države članice te agregate za EU i europodručje.
Sljedeća
je gospodarska prognoza Europske komisije ljetna privremena gospodarska
prognoza 2020., koja bi trebala biti objavljena u srpnju 2020. Ona će
obuhvatiti samo rast BDP-a i inflaciju. Sljedeća potpuna prognoza bit će
objavljena u studenome 2020.
Više
informacija dostupno je na poveznici:
Proljetna
gospodarska prognoza 2020.