09.06.2021.
Rezultate je
predstavio Davor Tolić, voditelj istraživanja u Ipsosu, a pokazali su da je u
Hrvatskoj ukupno 28,1% pušača među populacijom starijom od 18 godina, dok najveći
dio konzumiranih proizvoda čine cigarete (23,2%) i rezani duhan/rinfuza (6,9%).
Udio koji ukupno otpada na neoporezovane duhanske proizvode na
godišnjoj razini je 17%, što najvećim dijelom otpada na neoporezovani rezani
duhan. Zbog toga država godišnje gubi potencijalnih 1,4 milijarde kuna.
Ilustracije radi, s dodatnih 1,4 milijarde kuna moglo se dati potporu za
očuvanje radnih mjesta u iznosu od 4.000 kuna neto s pripadajućim doprinosima za
240.000 radnika (ili za preko 20 tisuća radnika tijekom 12 mjeseci) ili pokriti gotovo
cijela komponenta digitalizacije javne uprave iz NPOO-a (za što je predviđeno
nešto manje od 1,7 milijardi kuna).
Čak 47%
ispitanika ističe da viša cijena ima najveći utjecaj na povećanje kupovine neoporezovanih
duhanskih proizvoda. Visoka razina ilegalnih proizvoda nosi za sobom značajne ekonomske
i društvene implikacije, kako na prihode proračuna tako i na rast kriminala, javno
zdravstvo kroz zdravstveno nekontrolirane duhanske proizvode na tržištu, smanjenje
radnih mjesta i sl., istaknula je u svom izlaganju dr. sc. Iva Tomić, glavna
ekonomistica HUP-a. Naglasila je kako se poduzimaju značajni napori u borbi
protiv ilegalne trgovine duhanskim proizvodima, kao što je uvođenje sustava sljedivosti
i praćenja duhanskih proizvoda, povećanih zapljena od strane nadležnih institucija,
kao i smanjenje količine dozvoljenog unosa duhanskih proizvoda iz država koje
nisu članice EU na 2 kutijice.
U zajedničkom je interesu svih sudionika
duhanskog tržišta i javnosti da se pokuša riješiti značajan problem tržišta duhanskim
proizvodima u Hrvatskoj na koje nije plaćen porez.
Tržište duhanskih proizvoda.pdf