24.03.2022.
Izvršna
potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila
je:
Privremenim
okvirom za državne potpore u kriznim situacijama nadopunjuje se postojeći paket
instrumenata državne potpore koji pruža mnoge druge mogućnosti koje su već
dostupne državama članicama, kao što su mjere isplate naknade poduzećima za
štete koje su izravna posljedica izvanrednih okolnosti i mjere navedene u
Komunikaciji Komisije o kretanjima na energetskom tržištu.
Novi okvir omogućit će državama
članicama da i. pruže ograničeni iznos potpore poduzećima pogođenima sadašnjom
krizom ili s njom povezanim sankcijama i protusankcijama; ii. osiguraju da
poduzeća ostanu dovoljno likvidna; te iii. nadoknade poduzećima dodatne
troškove uzrokovane iznimno visokim cijenama plina i električne energije.
Te vrste mjera
bit će dostupne i poduzećima koja se mogu smatrati poduzećima u poteškoćama jer
ta bi se poduzeća zbog trenutačnih okolnosti, koje su uslijedile neposredno
nakon pandemije koronavirusa, mogla suočiti s velikim potrebama u pogledu
likvidnosti. Iz područja primjene tih mjera bit će isključeni sankcionirani
subjekti i subjekti koji su pod ruskom kontrolom.
Navest ću
jedan primjer: ako
države članice žele minimizirati utjecaj naglog povećanja ulaznih troškova,
mogu odmah uvesti programe dodjele do 400.000 eura po poduzeću pogođenom
krizom. Komisija je spremna odmah početi surađivati s državama
članicama u potpunosti koristeći fleksibilnost pravila o državnim potporama
kako bi se pronašla praktična rješenja radi očuvanja tog važnog sektora našega
gospodarstva.
Radi očuvanja
ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu, novi privremeni
okvir za državne potpore u kriznim situacijama uključuje niz zaštitnih mjera.
Države članice također se pozivaju da uključe zahtjeve u pogledu održivosti za
dodjelu potpora za dodatne troškove energije povezane s visokim cijenama plina
i električne energije
Komisija će
nastaviti pratiti situaciju i pružati potrebnu podršku vladama država članica i
građanima.
Kontekst
Privremeni
okvir za državne potpore u kriznim situacijama radi pomoći gospodarstvu u
kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, na temelju članka 107. stavka 3.
točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), potvrda je da se
gospodarstvo Unije suočava s ozbiljnim poremećajima. Kako bi se ti poremećaji
ublažili, privremenim okvirom za državne potpore u kriznim situacijama
predviđena su tri oblika potpora:
- Ograničeni
iznosi potpore: države članice mogu uvesti programe za
odobravanje do 35 000 eura po poduzeu za poduzeća pogođena
krizom koja posluju u sektorima poljoprivrede, ribarstva i akvakulture te
do 400 000 eura po poduzeću za poduzeća pogođena
krizom koja posluju u drugim sektorima gospodarstva. Ova potpora ne mora
biti vezana uz povećanje cijena energije, budući da kriza i restriktivne
mjere protiv Rusije utječu na gospodarstvo na različite načine,
uključujući fizičke prekide u lancu opskrbe. Ta potpora može se dodijeliti
u bilo kojem obliku, uključujući izravna bespovratna sredstva.
- Potpora
za likvidnost u obliku državnih jamstava i subvencioniranih zajmova:
države članice moći će (i) davati subvencionirana državna jamstva kako bi
osigurale da banke nastave davati kredite svim poduzećima pogođenima
trenutačnom krizom; te ii. omogućiti javne i privatne zajmove sa
subvencioniranim kamatama.
- Države
članice mogu izdavati državna jamstva ili uvesti programe jamstava kao
potporu za bankovne kredite poduzećima. Ti bi krediti imali subvencionirane
premije, sa smanjenjima procijenjene tržišne stope za godišnje premije za
nove kredite za mala i srednja poduzeća (MSP-ove) i druga poduzeća.
- Države
članice mogu omogućiti poduzećima zajmove javnog i privatnog sektora sa
subvencioniranim kamatnim stopama. Ti se zajmovi moraju odobravati s
kamatnom stopom koja je barem jednaka osnovnoj stopi bez rizika uvećanom
za premiju za kreditni rizik koja je primjenjiva na MSP-ove odnosno za
premiju za kreditni rizik primjenjivu na druga poduzeća.
Za obje vrste
potpore vrijede ograničenja u pogledu maksimalnog iznosa kredita koja se
temelje na operativnim potrebama poduzeća, uzimajući u obzir promet poduzeća,
troškove energije i potrebe u pogledu likvidnosti. Ti se zajmovi mogu
odobravati za ulaganja i za obrtni kapital.
- Potpora
za kompenzaciju visokih cijena energije: Države članice moći
će poduzećima, a posebno onima koja su veliki potrošači energije,
djelomično nadoknaditi dodatne troškove koji proizlaze iz iznimnih
povećanja cijena plina i električne energije. Ta potpora može se
dodijeliti u bilo kojem obliku, uključujući izravna bespovratna sredstva.
Ukupna potpora po korisniku ne smije prelaziti 30% prihvatljivih troškova
te ni u jednom trenutku ne smije prelaziti 2 milijuna eura. Ako
poduzeće pretrpi poslovne gubitke, može biti potrebna daljnja pomoć kako
bi se osigurao nastavak gospodarske aktivnosti. U tu svrhu države članice
mogu dodijeliti potporu koja premašuje te gornje granice, i to do 25
milijuna eura za velike potrošače energije i do 50 milijuna eura za
poduzeća u određenim sektorima kao što su proizvodnja aluminija i drugih
metala, staklenih vlakana i celuloze, gnojiva ili vodika i mnogih osnovnih
kemikalija.
Privremeni
okvir za državne potpore u kriznim situacijama omogućuje ciljanu pomoć gospodarstvu
i istodobno ograničava negativan utjecaj na jednakost uvjeta tržišnog
natjecanja na jedinstvenom tržištu.
Privremeni
okvir za državne potpore u kriznim situacijama stoga uključuje niz sigurnosnih
mjera:
- Razmjerna
metodologija: trebala bi postojati veza između iznosa
potpore koja se poduzećima može dodijeliti i opsega njihove gospodarske
aktivnosti i njihove izloženosti gospodarskim učincima krize, uzimajući u
obzir njihov promet i troškove energije;
- Uvjeti
prihvatljivosti: definicija pojma „veliki potrošač
energije” utvrđena je u članku 17. stavku 1. Direktive
o oporezivanju energije. To su poduzeća kod kojih nabava energenata i
električne energije iznosi najmanje 3 % vrijednosti proizvodnje;
- Zahtjevi
u pogledu održivosti: države članice se pozivaju da pri
dodjeli potpora za dodatne troškove koji proizlaze iz iznimno visokih
cijena plina i električne energije razmotre, na nediskriminirajući način,
utvrđivanje zahtjevâ povezanih sa zaštitom okoliša ili sigurnošću opskrbe.
Potpora bi trebala pomoći tvrtkama u suočavanju s trenutnom krizom, a
istovremeno postaviti temelje za održivi oporavak.
Privremeni
okvir za državne potpore u kriznim situacijama primjenjivat će se do
31. prosinca 2022. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, Komisija će
prije tog datuma procijeniti treba li produljiti rok njegove primjene. Osim
toga, tijekom razdoblja primjene Komisija će pratiti sadržaj i opseg okvira s
obzirom na kretanjâ na energetskim tržištima i drugim tržištima inputa te s
obzirom na opću gospodarsku situaciju.
Danas
donesenim privremenim okvirom za državne potpore u kriznim situacijama
dopunjuje se širok spektar mogućnosti za države članice da osmišljavaju mjere u
skladu s postojećim pravilima EU-a o državnim potporama. Na primjer, pravila
Unije o državnim potporama državama članicama omogućuju da pomognu poduzećima
kojima manjka likvidnosti i koja trebaju hitnu potporu za sanaciju. Nadalje, na
temelju članka 107. stavka 2. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije
države članice mogu poduzećima nadoknaditi štetu izravno uzrokovanu izvanrednim
događajima, kao što je ona uzrokovana aktualnom krizom.
Komisija je
prethodno u 2008. donijela privremeni
okvir kao jednu od mjera za saniranje posljedica svjetske financijske
krize,
a 19. ožujka
2020. privremeni okvir u kontekstu pandemije koronavirusa. Privremeni
okvir u kontekstu COVID-a ažuriran je 3. travnja, 8. svibnja, 29. lipnja i 13. listopada 2020.
te 28. siječnja i 18. studenoga 2021.
Više
informacija dostupno je u Komunikaciji EK:
Komunikacija
Komisije – Privremeni okvir za državne potpore u kriznim situacijama radi
potpore gospodarstvu u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.