30.04.2020.
Dodaju da uskoro ističu paketi mjera Vlade, ali okolnosti za gospodarstvo se neće poboljšati te očekuju da Vlada slijedi nove, fleksibilnije smjernice Europske komisije za javnu nabavu.
Ne smije se dozvoliti
Kako naglašava Zoran Gligorić, predsjednik HUP-Udruge elektroindustrije, dio naših inozemnih tržišta je zbog pandemije još uvijek zatvoren. Stoga je potrebna interakcija javnih naručitelja s domaćim tržištem nabave, te određivanje koja je to kritična nacionalna infrastruktura u kojoj se prvenstvo daje domaćem proizvodu.
“Naime, kad govorimo o našoj elektroindustriji, govorimo o izvoznoj, tehnološki intenzivnijoj proizvodnji za automobilsku industriju, prometnu i elektroenergetsku infrastrukturu.
Javna nabava se mora pokrenuti, a kriteriji trebaju uključivati zahtjeve u pogledu zaštite okoliša, inovacija, dostupnosti dijelova i troškova održavanja. Moramo gledati na ukupnu korist za društvo jer se ne smije dogoditi da na natječaju bude izabran prekupac s lošijim proizvodom samo zbog niže cijene. Praksa drugih zemalja pokazuje kako se u javnu nabavu ugrađuje odredba po kojoj cijena domaćeg proizvođača može biti viša od 5-25%, ovisno o državi”, kaže Gligorić.
Dodaje da zbog zatvorenih granica dolazi do prolongiranja i poteškoća u realizaciji projekata na inozemnim tržištima što posljedično može dovesti do aktivacije zaštitnih klauzula ugovora i penala od strane kupaca, te je potrebno osigurati oblike financijskog osiguranja projekata u realizaciji. Zastoji u završavanju projekata utječu na naplatu potraživanja, a poslovanje terete i neisporučeni gotovi proizvodi te je likvidnost sve veći problem.
“Svjedočimo kako za isporučenu robu naplata već sada kasni dva-tri mjeseca. Zbog toga pozivamo državnu administraciju da tvrtke iz njenog portfelja u rokovima podmiruju dugovanja realnom sektoru, odnosno da produlje rokove plaćanja potrošačima kao mjeru za pomoć ugroženom gospodarstvu i tako doprinesu održanju kratkoročne tekuće likvidnosti”, kaže čelnik HUP-ove udruge te upozorava da uz rast cijene transporta, kasne isporuke dijelova zbog čega dolazi do prekida proizvodnje te se ne mogu završiti gotovi proizvodi.
Zato tvrtke iz ovog sektora trebaju podršku HBOR-a i komercijalnih banaka radi financiranja repromaterijala i zaliha. Ovo je i razlog, kako sami navode, zašto im treba fleksibilnije radno zakonodavstvo jer će imati povećanu potrebu za preraspodjelom radnog vremena, prekovremenog rada i čekanja na rad.
‘Što nas je korona naučila’
“Kriza od nas traži da se konačno pozabavimo parafiskalnim nametima. Za svaki namet treba procijeniti njegovu opravdanost i visinu iznosa koji se plaća. Ako ih ubiru javna poduzeća, predlažemo da se opravdanost visine nameta stavi u odnos prema godišnjoj dobiti koju ostvaruju, naročito ako im značajan dio prihoda stiže temeljem posebnih propisa. U pitanju je naša međunarodna konkurentnost” kaže Marija Šutina, direktorica HUP-Udruge elektroindustrije.
U HUP-u ističu da im je rad uz koronavirus donio nove uvjete rada. “Investirali smo u zaštitu zdravlja naših radnika i prilagodili organizaciju rada. Sada je pred nama prilagodba propisa iz zaštite na radu te očekujemo da ćemo biti uključeni u izmjene kako bismo imali primjenjiva i svrsishodna rješenja, bez pretjerane administracije.
S obzirom na to da su neke države krenule s relaksacijom mjera, apeliramo na našu diplomaciju da na bilateralnoj razini dogovori mogućnost odlaska naših inženjera u te zemlje kako bismo isporučili i instalirali opremu, a takva podrška nam je potrebna čim prije, bar u zemljama u bližem okruženju. U mjesecima koji su pred nama trebamo provedive mjere kraćeg, srednjeg i dugog roka jer izvoz i investicije su temelj održivog gospodarskog rasta i zaposlenosti, u čemu elektroindustrija ima golem značaj”, zaključuju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca – Udruzi elektroindustrije.
IZVOR:https://www.poslovni.hr/hrvatska/dopustite-odlazak-nasih-inzenjera-van-da-instaliraju-isporucenu-opremu-4229236