Domaći projekt pošumljavanja dronovima iz zraka: 'Ono što mi sadimo su pametne šume'

08.04.2024.

Prije zaokreta u poduzetništvo i pokretanja dva uspješna projekta čiji je glavni cilj očuvanje okoliša, Goran je bio na vodećim pozicijama u domaćim i stranim kompanijama. Međutim, kod njega je presudila ljubav prema prirodi
Prije desetak godina, sjedeći preko puta Onofrijeve česme u Dubrovniku i gledajući turiste kako toče vodu u plastične boce te kako se tome vesele i slikaju jer mogu natočiti i piti vodu iz česme, Goran Ladišić došao je na ideju za pokretanje projekta FREEWA. Tad je, kaže, počeo istraživati i zanimati se za dostupnost pitke vode u Hrvatskoj i šire. 

Inače, riječ je o besplatnoj aplikaciji za dostupne izvore pitke vode u cijelom svijetu. Vodio se mišlju kako je šteta da se ista ta pitka voda ne koristi, a sve s ciljem smanjenja konzumacije vode u plastičnoj ambalaži. No s istom namjerom, a to je očuvanje okoliša, pokrenuo je i Projekt O2, čiji je cilj pošumljavanje dronovima na teško pristupačnim ili čak i nepristupačnim terenima diljem Europe. 

Bespilotne letjelice u novoj ulozi 

Za dronove, opisuje nam Goran, ne postoje prepreke, idealni su za opožarene lokacije do kojih niti vatrogasci ne mogu doći, a jedino su rješenje kanaderi, kojih, slaže se s tim, niti u sezoni požara, nažalost, nema dovoljno. 

- Konkretan takav primjer je lokacija Kras u Sloveniji, gdje je 2022. godine bio najveći požar u povijesti Slovenije, ali takvih lokacija, nažalost, ima mnogo diljem Europe i svijeta. No ne moraju to biti samo opožarena područja nego smo danas svjedoci i mnogo degradiranih područja nastalih vjetrolomom, "smrznutom“ kišom i slično – upozorava Ladišić i dodaje da projekt FREEWA trenutno nije povezan s današnjim Projektom O2, ali u budućnosti ih namjerava povezati da oba projekta bitno pomažu i utječu na okoliš.  

Također je važno spomenuti, dodaje on, da je sadnjom uz pomoć bespilotnih letjelica moguće u mnogo kraćem vremenu posaditi veće površine nego što je to moguće konvencionalnim načinom sadnje. 


- Ono što mi radimo, odnosno sadimo, su tzv. pametne šume. Osnovna je razlika to što su naše buduće šume isključivo u funkciji očuvanja bioraznolikosti, proizvodnje kisika i apsorpcije CO2, a nikako u svrhu njihove komercijalizacije i takve šume mogu bitno utjecati na klimatske promjene. Sve ovo vrlo je važno jer je Europska komisija dala zadatak članicama EU za sadnju tri milijarde stabala do kraja 2030. - istaknuo je Ladišić. 

vrh stranice