12.06.2020.
Taj
napredak još je važniji u kontekstu pandemije uzrokovane koronavirusom, koja je
pokazala koliko su digitalne tehnologije neophodne jer zahvaljujući njima
možemo i dalje raditi, pratiti širenje virusa i brže tragati za lijekovima i
cjepivima. Nadalje, pokazatelji DESI-ja koji su relevantni za oporavak ukazuju
na to da bi države članice EU-a trebale više raditi na poboljšanju pokrivenosti
mrežama vrlo velikog kapaciteta, dodjeli frekvencijskih pojaseva za 5G u cilju
komercijalnog uvođenja 5G usluga, poboljšanju digitalnih vještina građana i
dodatnoj digitalizaciji poduzeća i javnog sektora.
Izvršna
potpredsjednica Margrethe Vestager izjavila je: Kriza
uzrokovana koronavirusom pokazala je da je nužno da građani i poduzeća budu
povezani i da mogu međusobno komunicirati na internetu. Nastavit ćemo
surađivati s državama članicama kako bismo utvrdili u koja je područja potrebno
dodatno ulagati kako bi svi Europljani mogli imati koristi od digitalnih usluga
i inovacija.
Povjerenik
za unutarnje tržište Thierry Breton dodao je: Podaci
koje smo danas objavili pokazuju da je primjena digitalnih rješenja u
industriji raširenija nego ikad prije. Moramo se pobrinuti da tim putem krenu i
mala i srednja poduzeća te da se najnaprednije digitalne tehnologije
primjenjuju u cijelom gospodarstvu.
U
kontekstu plana oporavka za Europu, donesenog 27. svibnja
2020., DESI pruža informacije za analize za pojedine zemlje na kojima se
temelje digitalne preporuke u okviru europskog semestra Time se državama
članicama pomaže u ciljanom utvrđivanju potreba u području reformi i ulaganja
te određivanju prioriteta, što će olakšati pristup Mehanizmu za oporavak i
otpornost u vrijednosti od 560 milijardi eura. Tim će se mehanizmom
osigurati sredstva za jačanje otpornosti gospodarstava država članica te će
zahvaljujući njemu reforme i ulaganja podupirati zelenu i digitalnu tranziciju.
Glavni
zaključci DESI-ja za 2020.
- Finska,
Švedska, Danska i Nizozemska ostvarile su najbolje ukupne rezultate u
području digitalnih tehnologija u Uniji.
- Neposredno
iza njih su Malta, Irska i Estonija.
- Međunarodni
indeks digitalnoga gospodarstva i društva (I-DESI) pokazuje da
najuspješnije zemlje EU-a zauzimaju vodeći položaj i na svjetskoj razini.
- Najveća
gospodarstva EU-a nisu predvodnici u digitalnom sektoru, što ukazuje na to
da digitalnu transformaciju treba ubrzati kako bi EU uspješno ostvario
usporednu digitalnu i zelenu transformaciju.
- Najveći
napredak u posljednjih je pet godina ostvarila Irska, a slijede je
Nizozemska, Malta i Španjolska. Rezultati tih zemalja prema ljestvici
DESI-ja znatno su iznad prosjeka Unije.
Budući
da je pandemija imala velike posljedice na svih pet dimenzija koje prati DESI,
rezultate iz 2020. trebalo bi tumačiti u kontekstu brojnih mjera koje su
Komisija i države članice poduzele kako bi upravljale krizom i poduprle
oporavak. Države članice poduzele su mjere za ograničavanje širenja zaraze i
pružanje potpore zdravstvenim sustavima. Na primjer, uvedene su aplikacije i
platforme za lakše pružanje usluga telemedicine i koordinaciju zdravstvenih
resursa. Komisija je također poduzela određene mjere, među kojima je i
izdavanje Preporuke o zajedničkom
Unijinom paketu mjera za primjenu tehnologije i podataka radi suzbijanja i
prevladavanja krize, posebno u vezi s mobilnim aplikacijama i upotrebom
anonimiziranih podataka u aplikacijama za praćenje. Tijelo
europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) počelo je na
zahtjev Komisije pratiti internetski promet kako bi se izbjeglo zagušenje.
Glavni
zaključci u pet digitalnih područja
Indeks
digitalnoga gospodarstva i društva prati napredak koji su države članice
postigle u pet glavnih područja politika, a to su:
- povezivost,
- digitalne
vještine,
- upotreba
interneta od strane pojedinaca,
- integracija
digitalnih tehnologija u poduzećima i
- digitalne
javne usluge.
Povezivost se poboljšala, ali
treba učiniti više kako bi se zadovoljile rastuće potrebe. Države članice
u nacionalna zakonodavstva prenose nova pravila EU-a donesena 2018. kako bi se
potaknula ulaganja u fiksne i mobilne mreže vrlo velikog kapaciteta. Pretplatu
na fiksni širokopojasni pristup internetu 2019. imalo je 78 % kućanstava,
što je porast u odnosu na 70 % prije pet godina, a 4G mreže pokrivaju
gotovo cjelokupno europsko stanovništvo. Međutim, pionirske frekvencijske
pojaseve za 5G dosad je dodijelilo svega 17 država članica (pet više nego
prošle godine). U pogledu spremnosti za 5G najviše su napredovale Finska,
Njemačka, Mađarska i Italija. Pristup fiksnim širokopojasnim mrežama vrlo
velikog kapaciteta ima 44 % kućanstava u Uniji.
Veći
je napredak potrebno postići u području digitalnih vještina,
osobito zato što je kriza uzrokovana koronavirusom pokazala da su odgovarajuće
digitalne vještine ključne kako bi građani mogli pristupiti informacijama i
uslugama. Velik udio stanovnika EU-a, njih 42 %, i dalje nema osnovne
digitalne vještine. U cijeloj je Uniji 2018. radilo 9,1 milijun stručnjaka za
IKT, što je 1,6 milijuna više nego prije četiri godine. Od poduzeća koja su
2018. zaposlila stručnjake za IKT, 64 % velikih poduzeća i 56 %
MSP-ova navelo je da je ta slobodna radna mjesta bilo teško popuniti.
Iako
je u pandemiji upotreba interneta naglo porasla, taj je trend
bio prisutan i prije krize jer se 85 % ljudi služilo internetom najmanje
jednom tjedno (porast u odnosu na 75 % u 2014.). Najviše je porasla
upotreba videopoziva, kojima se 2018. služilo 49 %, a 2019. 60 %
korisnika interneta. Internetsko bankarstvo i kupnja također su popularniji
nego prije, a njima se služi 66 % odnosno 71 % korisnika interneta.
Poduzeća
su sve digitaliziranija, a u tome prednjače velika poduzeća. Na napredne usluge
računalstva u oblaku već se oslanja 38,5 % velikih poduzeća, dok je
32,7 % njih navelo da se služe analitikom velike količine podataka.
Međutim, velika većina MSP-ova te digitalne tehnologije još ne iskorištava u
potpunosti jer se uslugama računalstva u oblaku koristi tek 17 % njih, dok
ih samo 12 % primjenjuje analitiku velikih količina podataka. Kad je riječ
o e-trgovini, svoje proizvode i usluge na internetu je 2019. nudilo svega
17,5 % MSP-ova, što predstavlja vrlo mali porast od 1,4 postotna boda u
odnosu na 2016. Suprotno tome, internetskom se prodajom 2019. koristilo
39 % velikih poduzeća.
Kako
bi se potaknula e-trgovina, EU je postigao dogovor o nizu mjera, među kojima su
uklanjanje neopravdanih prekograničnih prepreka i olakšavanje jeftinije
prekogranične dostave paketa te zaštita prava potrošača na internetu i
promicanje prekograničnog pristupa internetskom sadržaju. Od prosinca 2018.
potrošači i poduzeća imaju pravo pristupa najboljim ponudama na internetu na cijelom području
EU-a bez diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta.
Naposljetku,
u porastu je trend upotrebe digitalnih javnih usluga u
područjima e-uprave i e-zdravstva, što omogućuje veću učinkovitost i uštede za
državna tijela i poduzeća, poboljšanu transparentnost i veće sudjelovanje
građana u političkom životu. Pri podnošenju obrazaca javnoj upravi
elektroničkim se sredstvima 2019. služilo 67 % korisnika interneta, što je
porast u odnosu na 57 % u 2014. i dokaz da je praktičnije koristiti se
uslugama potpomognutima IKT-om nego ispunjavati papirnate obrasce. U tom su
području najuspješnije Estonija, Španjolska, Danska, Finska i Latvija.
Kontekst
Godišnjim
Indeksom digitalnoga gospodarstva i društva mjeri se napredak država članica
EU-a u razvoju digitalnoga gospodarstva i društva na temelju podataka Eurostata
te podataka prikupljenih s pomoću specijaliziranih studija i metoda. Izvješća
DESI-ja za 2020. temelje se na podacima iz 2019. Kako bi se poboljšala
metodologija indeksa i uzela u obzir najnovija tehnološka dostignuća, u izdanje
za 2020. uvedeno je nekoliko promjena pa on sad obuhvaća i pokrivenost fiksnom
mrežom vrlo velikog kapaciteta. Kako bi se uzele u obzir promjene u izboru
pokazatelja i ispravci osnovnih podataka, DESI je retroaktivno ponovno
izračunan za prijašnje godine za sve države. Stoga je moguće da se rezultati i
poredak država razlikuju u odnosu na prethodna izvješća. Budući da se podaci
odnose na 2019., u DESI-ju za 2020. te pri izračunu prosjekâ EU-a u obzir je
uzeta i Ujedinjena Kraljevina.
Dodatne
informacije dostupne su na poveznicama
Indeks
digitalnoga gospodarstva i društva – DESI za 2020.
DESI za 2020.: Pitanja i odgovori
Uspješnost zemalja u području
digitalizacije
Alat za vizualizaciju podataka
DESI 2020
methodology
Digital
technologies - actions in response to coronavirus pandemic