„Sjećam se kada smo osnivali podružnicu u Splitu. Bilo nas je osam entuzijasta zanesenih izgradnjom tek stvorene države. Glavna tema tih dana bilo je napuštanje socijalističke planske ekonomije i uvođenje ekonomije slobodnog tržišta. Novi zakoni, kapitalizam, privatizacija. Danas možemo konstatirati da smo samo dijelom ostvarili planove; privatizacija je mogla biti bolja, a i do danas nije završena. Pravosuđe nam je i danas problematično. Administracija je narasla, a efikasnost joj nije vrlina. Gospodarstvo stenje pod teretima fiskalnih i parafiskalnih nameta. Državna poduzeća još uvijek nisu restrukturirana i gospodarstvu prodaju skupe proizvode (struja, voda i.t.d.). Sve navedeno vidi svaki poslovni čovjek. Zbog toga očekujemo reforme koje su obećavale sve Vlade, pa i ova Andreja Plenkovića. S reformama možemo stvoriti prostor za nove investitore i omogućiti oplodnju kapitala. Zakon o radu treba prilagoditi članstvu u EU i fleksibilizirati. Radnik je pravom poduzetniku najveća vrijednost i on ga štiti. Jer, poduzetništvo u svojoj suštini je briga o ljudima. Socijalizam je bankrotirao jer je država bila poduzetnik te je potrebno smanjenje administrativnih jedinica i administracije uopće. Ovo su neke od ideja kako razviti gospodarstvo i postaviti ga na razinu država u koje se iseljavaju najbolji kadrovi. Zaustaviti iseljavanje neće biti lako, ali je conditio sine qua non. Problemi demografije rješavaju se u ministarstvu gospodarstva i zato čekamo obećane reforme.“ - Branko Roglić, predsjednik Nadzornog odbora HUP-a i vlasnik tvrtke OrbicoKada se osvrćemo na 25 godina rada HUP-a s ponosom možemo konstatirati da su se naše tvrtke u tih četvrt stoljeća uspješno nosile s brojim preprekama i ozbiljnim izazovima. Iako uvjeti za poslovanje nisu bili nešto što nas je guralo naprijed, već dapače često zaustavljalo, velik broj hrvatskih tvrtki se razvijao, rastao i uspješno poslovao. Privatni sektor prošao je kroz brojne promjene, a one kroz koje smo prolazili u vrijeme recesije bile su bolne i teške i za poslodavce i za naše zaposlenike. Ali zahvaljujući tim promjenama danas opet rastemo. Rasli bismo i više da su promjene bile provedene i u javnom sektoru. Nažalost, iako HUP o potrebi reformi govori gotovo pa od početka svog osnivanja po tom pitanju napredak je prespor zbog čega Hrvatska danas nije među uspješnijim članicama Europske unije. Međutim, mi i dalje čvrsto vjerujemo da nam je tamo mjesto i da možemo ući među najperspektivnije članice. Sve ovisi o nama i spremnosti hrvatskog društva, a posebice političkih dionika, da konačno prihvati nužnost promjena. Svijet oko nas se dubinski i nepovratno mijenja zahvaljujući novim tehnologijama. To nam otvara nove prilike da značajno ubrzamo i svoj gospodarski rast i ukupni napredak zemlje. - Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednica Uprave tvrtke Tehnomont
„Hrvatski Telekom danas je moderna kompanija okrenuta novim prilikama i rastu. Prostora je mnogo. Od tehnoloških inovacija u području koje je vezano uz naše core telekom poslovanje do ICT segmenta koji podrazumijeva digitalizaciju gospodarstva. Vjerujemo da ćemo digitalizacijom proizvoda i usluga gradove učiniti sigurnijim i jednostavnijim za život, a gospodarstvo konkurentnijim. Već smo danas u tom segmentu lider na tržištu. Razvili smo najširu nacionalnu mrežu električnih punionica u Hrvatskoj, kreiramo rješenja za pametno gospodarenje otpadom, pametni parking…Primjera je mnogo, a preduvjet za njihovu realizaciju je vrhunska telekomunikacijska mreža i super velike brzine prijenosa podataka. Upravo zato naš investicijski ciklus znatno je iznad benchmarka za telekom industriju, što potvrđuju nedavni uspjesi - među prvima u Europi uveli smo brzinu Interneta do 1 Gbit/s te smo nedavno plasirali prvu komercijalnu NB-IoT mrežu za Internet stvari. No, i dalje se suočavamo s brojnim preprekama koje nas usporavaju i smanjuju potencijal naših investicija. Plaćamo najskuplji radio-frekvencijski spektar u Europi, za izgradnju infrastrukture plaćamo brojne parafiskalne namete te plaćamo naknadu za pravo puta. Uz to, imamo komplicirane administrativne procedure koje usporavaju ulaganja. Stoga je nužno stvoriti uvjete za investicije koje će osigurati brzu digitalizaciju društva i napredak gospodarstva.“ – Davor Tomašković, predsjednik uprave Hrvatskog Telekoma
„INA je jedan od najvažnijih hrvatskih i regionalnih gospodarskih subjekata i tu poziciju planiramo sačuvati i ojačati. Kontinuirano smo posvećeni razvijanju poslovnog modela otpornog na cikličke promjene zbog čega je kompanija lani ostvarila jedan od najboljih rezultata u novijoj povijesti. U fokusu su nam ulaganja u projekte za koje smatramo da nam mogu osigurati stabilnost poslovanja, održivost, ali i novi rast. Želimo nastaviti širiti poslovanje kako u RH tako i u regiji, ulagati u projekte istraživanja i proizvodnje s ciljem obnove rezervi ugljikovodika, razvijati rafinerijsko poslovanje te ulagati u maloprodajnu mrežu i razvoj proizvoda i usluga. S obzirom na činjenicu da globalna industrija nafte i plina prolazi kroz razdoblje intenzivne transformacije, prepoznali smo potrebu za prilagodbom stalno mijenjajućim uvjetima poslovanja i sve snažnijoj konkurenciji. Želimo se još kvalitetnije fokusirati na potrebe kupaca i razvoj novih usluga. Orijentirani smo na inovativnost poslovanja i intenzivno radimo na širenju našeg poslovanja i na druge djelatnosti. Pored toga, veliku važnost pridajemo zadržavanju pozicije poželjnog poslodavca i društveno odgovorne kompanije koja brine o potrebama zajednice i podupire provođenje projekata koji se tiču onih skupina u društvu kojima je pomoć najpotrebnija. – Tomislav Thür, član nadzornog odbora HUP-a i operativni direktor za korporativne poslove tvrtke INA d.d.,
Novo desetljeće donosi priliku za reformu zdravstvenog sustava kako bi se postigla njegova održivost. To se naročito odnosi na bolnički segment, kako bi postao bolji pacijentima i atraktivniji liječnicima. Nažalost, puno pacijenata s ozbiljnim dijagnozama zbog visoke cijene ne dobija terapiju na vrijeme ili uopće. Tu vidimo veliku priliku gdje visokokvalitetnim bio sličnim lijekovima možemo osigurati svim pacijentima odgovarajuću terapiju. Prostor za napredak jest i snižavanje stope PDV-a na bezreceptne lijekove koji su često skupi pacijentima. Ljekarniku bi se mogli obraćati za savjete oko samoliječenja jednostavnijih zdravstvenih tegoba jer odlazeći liječnicima opće prakse nepotrebno gomilaju troškove u zdravstvenom sustavu te stvaraju gužve u ordinacijama. Nadalje, dodatna digitalizacija zdravstvenog sustava svakako je dobrodošla, što primjerice omogućava naša aplikacija Terappia koja podsjeća na redovito uzimanje lijekova. Dodatnim umrežavanjem zdravstvenog sustava, primjerice optimizacijom pregleda za pacijenta, omogućio bi se uvid u vrstu i broj pretraga koje je pacijent napravio, a time bi se smanjile liste čekanja i nagomilani troškovi u bolničkom liječenju. – Igor Haralović, direktor tvrtke Sandoz Hrvatska
„Stupanj auto mobilnosti (motoriziranosti) neke države danas se uobičajeno izražava u broju vozila, odnosno, još češće, u broju osobnih automobila na 1000 stanovnika. U tom smislu Hrvatska s otprilike 1.600.000 osobnih automobila, odnosno 385 automobila na tisuću stanovnika, spada u kategoriju srednje motoriziranih država. Za usporedbu, treba napomenuti da stupanj auto mobilnosti najrazvijenijih država članica EU-a prelazi 600 osobnih automobila na tisuću stanovnika. S ciljem povećavanja sigurnosti u prometu na cestama i zaštite okoliša nužno je osigurati punu tehničku ispravnost vozila tijekom njihovog životnog vijeka. Da bi se postigao ovaj cilj, sustav stanica za tehničke preglede vozila nužno će morati prilagoditi svoju infrastrukturu, kapacitete i stručnu razinu zaposlenika očekivanim promjenama u broju i tehnološkoj kompleksnosti vozila u budućnosti. U tom smislu, sustav stanica očekuje opremanje novim ispitnim uređajima i, još važnije će biti dobro organizirati proces školovanja nadzornika tehničke ispravnosti te uvođenje većeg broja inženjera sa specifičnim znanjima iz određenih područja novih tehnologija u sustav tehničkih pregleda. – Davorin Pavlović, predsjednik Uprave Centra za vozila Hrvatske
PHOENIX Grupe, kao dio najveće europske veledrogerije, djeluje u 27 europskih zemalja. Smatramo da je u poslovanju nužno imati integrirani pristup što u našem slučaju znači ne samo distribuciju lijekova i potrošnog materijala, interventni uvoz lijekova na recept, knjigovodstvene usluge za naše kupce, već i kontakt sa pacijentom kroz ADIVA ljekarne u kojima su zaposleni ljekarnici koji se konstantno stručno usavršavaju. Ulaganjem u razvoj digitalizacije zdravstva i države općenito, dugoročno stvorile uštede vremena, novca i ljudstva. Hrvatski zdravstveni sustav nudi niz mogućnosti za unaprijeđenije te je ono što je nužno za održivost sustava trebao biti na podmirenju dugova bolnica prema poslovnim partnerima, bolja iskorištenost hladnog pogona kroz najam prostorija i strojeva van radnog vremena privatnim poliklinikama, povećanje plaća medicinskog osoblja kroz smanjenje broja administrativnog osoblja koje u nekim bolnicama znatno odudara od potreba za istim. Zdravstveni turizam izniman je potencijal za Hrvatsku te uz prirodna bogatstva i klimu valja istaknuti konkurentne cijene hrvatskih privatnih poliklinika naspram okolnih zemalja Europe. Za bolji razvoj ove djelatnosti valjalo bi ujediniti pojedinačne angažmane lokalnih poslovnih subjekata koji iskazuju interes za tim i pojačati angažman Hrvatske turističke zajednice u Europskim zemljama koje su prepoznate kao niša. – Josip Matusinović, predsjednik Uprave Phoenix Farmacija