COVID-19: Sastanak čelnika zemalja zapadnog Balkana: (6.5.2020.) EU jača potporu za odgovor na krizu izazvanu COVID-om 19 i prijedlog za oporavak nakon pandemija

04.05.2020.

Europska komisija je najavila financijsku potporu u vrijednosti većoj od 3,3 milijarde eura koju će EU i Europska investicijska banka dodijeliti u korist građana zapadnog Balkana. Tim financijskim paketom želi se odgovoriti na neposredne zdravstvene i humanitarne potrebe nastale zbog pandemije bolesti COVID-19 te pridonijeti društvenom i gospodarskom oporavku tih zemalja.

Uoči sastanka čelnika EU-a i zapadnog Balkana koji će se održati 6. svibnja 2020., Komisija je osim te pojačane potpore za ovu godinu najavila i šire parametre gospodarskog i investicijskog plana za regiju, kojim će se osigurati dugoročnija potpora. Taj plan Komisija će predstavit za nekoliko mjeseci.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: U ovoj pandemiji imamo posebnu odgovornost pomoći partnerima na zapadnom Balkanu jer je njihova budućnost sasvim jasno u Europskoj uniji. EU pokreće veliki financijski paket kojim potvrđuje svoju snažnu solidarnost. Zajedno ćemo prevladati ovu krizu i postići oporavak. I ne samo to, nastavit ćemo pomagati regiji i u provedbi reformi koje su joj potrebne na putu prema EU-u jer je uspješan oporavak moguć samo ako zemlje nastave ispunjavati svoje obveze.

 

Potpora EU-a zapadnom Balkanu u borbi protiv koronavirusa

Paket financijske potpore EU-a premašuje 3,3 milijarde eura i uključuje preraspodjelu sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći u iznosu od 38 milijuna eura za hitnu potporu zdravstvenom sektoru, posebno dostavom osnovne medicinske opreme za spašavanje života, kao što su osobna zaštitna oprema, maske i respiratori, 389 milijuna eura za potrebe društvenog i gospodarskog oporavka i paket za ponovno pokretanje gospodarstva u vrijednosti od 455 milijuna eura u bliskoj suradnji s međunarodnim financijskim institucijama. Uključuje i prijedlog makrofinancijske pomoći u iznosu od 750 milijuna eura i paket pomoći Europske investicijske banke od 1,7 milijardi eura.

EU usto pruža hitnu humanitarnu pomoć ugroženim izbjeglicama i migrantima u iznosu od 4,5 milijuna eura te 8 milijuna eura za rješavanje gorućih potreba u migrantskim kampovima diljem regije.

 

Zbog pojave koronavirusa zapadni Balkan aktivirao je i Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i već je počeo primati pomoć u obliku dostave opreme i repatrijacije građana iz država članica i država sudionica tog mehanizma. Nadalje, EU sa zemljama zapadnog Balkana postupa kao s povlaštenim partnerima, s obzirom na njihovu europsku perspektivu, i omogućuje im pristup mnogim inicijativama i instrumentima koji su inače rezervirani za države članice EU-a. To, na primjer, uključuje zajedničku javnu nabavu medicinske opreme, izuzimanje regije iz EU-ova programa odobrenja za izvoz osobne zaštitne opreme, osiguranje brzog prekograničnog protoka osnovnih potrepština zahvaljujući uvođenju zelenih traka na graničnim prijelazima i opskrbu EU-ovim materijalom za testiranje kako bi zemlje zapadnog Balkana raspolagale ispravnim testovima na koronavirus. Regija također sudjeluje u radu relevantnih zdravstvenih tijela.

 

Pogled prema budućnosti – gospodarski i investicijski plan za oporavak

Zapadnom Balkanu bit će potrebna kontinuirana potpora kako bi se mogao uhvatiti u koštac s posljedicama pandemije kada prođe neposredna prijetnja. Za nekoliko mjeseci Europska komisija predstavit će gospodarski i investicijski plan za regiju, kojim će se nastojati pokrenuti dugoročni oporavak, potaknuti gospodarski rast i poduprijeti reforme potrebne za napredak na putu prema EU-u.

Taj plan uključivat će i veliki paket ulaganja za regiju. Komisija je za razdoblje 2021. – 2027. predložila ukupnu financijsku omotnicu za Instrument pretpristupne pomoći III. u iznosu od 14,5 milijardi eura, od čega je najveći dio namijenjen zapadnom Balkanu. Komisija predviđa udvostručenje bespovratnih sredstava na temelju Okvirnog sporazuma o ulaganju za zapadni Balkan i znatno povećanje financijskih jamstava za potporu javnim i privatnim ulaganjima u regiju iz namjenskog instrumenta za jamstva u tom okvirnom sporazumu.

 

Zelena tranzicija i digitalna transformacija imat će središnju ulogu u ponovnom pokretanju i modernizaciji gospodarstava zapadnog Balkana. Otvaranju radnih mjesta i rastu pridonijet će i ulaganje u čiste i digitalne tehnologije i kapacitete, zajedno s kružnim gospodarstvom. Usto će se pružati potpora za poboljšanje konkurentnosti gospodarstava zapadnog Balkana, njihovo bolje povezivanje unutar regije i s EU-om te poboljšanje spremnosti te regije za digitalno doba. Snažan naglasak stavit će se na prometne i energetske veze, koje su ključne za gospodarski razvoj regije i EU-a.

 

Provedba temeljnih reformi

Oporavak od aktualne krize bit će moguć samo ako partneri nastave ispunjavati svoje obveze u području reformi i pokažu njihove konkretne rezultate. To je bitno i za ostvarivanje njihove europske perspektive te, pored stalnih gospodarskih reformi, zahtijeva i veću usredotočenost na vladavinu prava, dobro funkcioniranje demokratskih institucija i javnu upravu.

 

Kontekst

Šefovi država i vlada EU-a i zemalja zapadnog Balkana okupit će se 6. svibnja na sastanku posvećenom suočavanju sa zajedničkim izazovima. Prvotno predviđen kao sastanak na vrhu u Zagrebu, sastanak će se zbog pandemije bolesti COVID-19 održati putem videokonferencije. Ovi prijedlozi su Komisijin doprinos pripremi tog sastanka.

Globalni odgovor EU-a na pandemiju koronavirusa temelji se na pristupu Tim Europa, kombiniranjem sredstava EU-a, njegovih država članica i financijskih institucija, posebno Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. U suradnji s partnerima pobrinut ćemo se da se znatna sredstva EU-a koja su već dodijeljena zapadnom Balkanu usmjere na rješavanje posljedica ove pandemije. Neke države članice EU-a istovremeno pružaju i bilateralnu potporu u obliku financijskih sredstava, donacija ili opreme.

 

Više informacija dostupno je na poveznici:

 Komunikaciju

  

vrh stranice