31.03.2020.
Potpredsjednik
za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas izjavio
je: Uspjeh u borbi protiv ove krize moguć je samo ako surađujemo. Vrlo
sam zadovoljan time da u ovom trenutku gotovo sve države članice EU-a
primjenjuju ograničenja dolazaka u EU. Sada dajemo dodatne smjernice kako bi se
osiguralo da se sve te mjere provode na isti način. Što su nacionalne mjere
ujednačenije, to će državljanima trećih zemalja biti lakše da ih razumiju i da
ih se pridržavaju..
U
tim se smjernicama, koje će pomoći službenicima graničnog nadzora i tijelima
nadležnima za vize, daju savjeti o provedbi privremenih ograničenja na
granicama, o olakšavanju postupka tranzita tijekom repatrijacije
građana EU-a i o pitanjima povezanima s vizama. Odgovara
se na pitanja koja su države članice postavile na videokonferencijama ministara
unutarnjih poslova koje se održavaju dvaput tjedno i tijekom tehničkih
sastanaka s državama članicama.
Provedba
privremenih ograničenja putovanja na granicama
Daju
se detaljne praktične upute za granična tijela o ključnim pitanjima, kao što
su:
- kriteriji za zabranu ulaska: ograničenje
neobveznih putovanja u EU primjenjuje se na nerezidentne državljane trećih
zemalja koji imaju relevantne simptome ili su bili posebno izloženi riziku
od zaraze te se smatraju prijetnjom javnom zdravlju. Svaka odluka o
zabrani ulaska mora biti proporcionalna i nediskriminirajuća. Kako bi
utvrdili predstavlja li putnik takav rizik, službenike graničnog nadzora
upućuje se na smjernice Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti
koje su dostupne ovdje.
- izuzeća: kako bi se mogli vratiti kući,
državljani svih država članica EU-a i zemalja pridruženih Schengenu te
članovi njihovih obitelji i državljani trećih zemalja koji imaju
dugotrajno boravište u EU-u izuzeti su od privremenih ograničenja
putovanja. Državljani San Marina, Andore, Monaka i Vatikana/Svete Stolice
smatraju se državljanima država članica kako bi im se omogućio povratak
kući. Izuzeti su i određeni radnici iz zemalja izvan EU-a, primjerice
zdravstveni i pogranični radnici te sezonski poljoprivredni radnici.
- sigurnost: granična tijela trebala
bi strogo provoditi Zakonik o schengenskim granicama u odnosu na putnike
kojima je dopušten ulazak. Trebala bi provjeriti vjerodostojnost putnih
isprava, a nacionalna tijela moraju provoditi sustavne provjere u Schengenskom
informacijskom sustavu radi zaštite od potencijalnih terorističkih
prijetnji ili prekograničnog kriminala. U putovnice državljana trećih
zemalja trebalo bi otisnuti pečat.
- kontrole izlaska: granična
tijela trebala bi davati informacije o ograničenjima putovanja, a
slučajeve u kojima postoje razlozi za zabrinutost trebalo bi odmah uputiti
odgovarajućim zdravstvenim službama. Budu li sva sredstva za nadzor
nacionalnih granica iskorištena, države članice mogu dati prednost
kontrolama ulaska u odnosu na kontrole izlaska, u mjeri u kojoj je to
moguće, a da se pritom ne utječe na nacionalne sanitarne mjere.
Tranzit
i repatrijacija
Države
članice moraju olakšati tranzit državljana svih država članica
EU-a i zemalja pridruženih Schengenu kao i članova njihovih obitelji, neovisno
o njihovu državljanstvu, te državljana trećih zemalja koji imaju boravišnu
dozvolu i njihovih uzdržavanika pri povratku tih osoba u državu članicu čiji su
državljani ili u kojoj imaju boravište.
Pri
repatrijaciji državljana Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i
Turske u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu prema njima bi
trebalo postupati na isti način jer te države sudjeluju u tom mehanizmu.
Zahtjevi
za izdavanje vize i prekoračenje dopuštenog trajanja boravka
Konzulati
država članica trebali bi ostati otvoreni i osigurati minimalnu razinu
usluge obrade zahtjeva za vizu putnika koji su izuzeti od privremenih
ograničenja putovanja.
Ako
putnici koji nisu državljani EU-a zbog ograničenja putovanja moraju boraviti u
EU-u dulje no što im je dopušteno, ne bi ih se smjelo kažnjavati. Budu li
putnici s vizom za kratkotrajni boravak koji se trenutačno nalaze u
schengenskom području prisiljeni na boravak dulji no što im njihova viza
omogućuje, države članice mogu im produljiti boravak do najviše 90 dana u bilo
kojem razdoblju od 180 dana. Osim toga, države članice trebale bi izdati
vizu za dugotrajni boravak ili privremenu boravišnu dozvolu nositeljima
viza za kratkotrajni boravak i onima koji mogu putovati bez obveze posjedovanja
vize ako su prisiljeni na boravak dulji od 90 dana u bilo kojem razdoblju od
180 dana.
Države
članice poziva se i da ne izriču sankcije putnicima koji nisu
iz EU-a ako oni zbog ograničenja putovanja ne bi mogli otići na vrijeme.
Prekoračenja dopuštenog boravka povezana s ograničenjem putovanja ne bi trebalo
uzimati u obzir pri obradi budućih zahtjeva za vizu.
Dodatne
informacije možete pronaći na poveznici:
Smjernice za
provedbu privremenog ograničenja neobveznih putovanja u EU i olakšavanje
tranzita radi repatrijacije građana EU-a te o učincima na viznu politiku