06.04.2020.
Međutim,
ono što ovu situaciju čini jedinstvenom jest da smo svi dio rješenja: svi mi
kao građani, ali i poduzeća, gradovi, regije, narodi i cijeli svijet. Da,
istina je: ovaj nepoznati neprijatelj i kriza neviđenih razmjera i brzine
Europu su u početku zatekli donekle nespremnu. Još uvijek osjećamo posljedice
tog kasnog početka.
No
Europa je danas čvrsto na nogama, ujedinjena neizmjernim suosjećanjem. U
posljednjih smo nekoliko tjedana svjedočili da se umirovljeni liječnici i
medicinske sestre javljaju na dužnost, a milijuni volontera čine sve što je u
njihovoj moći da pomognu. Restorani dostavljaju obroke iscrpljenom medicinskom
osoblju, modne kuće izrađuju bolničke kute, a proizvođači automobila proizvode
respiratore.
Ta
je solidarnost zarazna – i temelj je naše Unije. Zahvaljujući tom poticaju,
prava se Europa vratila u igru: Europa koja surađuje u ostvarenju onoga što
nitko od nas ne bi mogao ostvariti sam. Sad se ostvaruju konkretni rezultati i
Europa svaki dan neumorno radi na spašavanju što više života, zaštiti izvora
prihoda i poticanju gospodarstva.
Posljednjih
smo tjedana poduzimali mjere koje bi donedavno bile nezamislive. Pravila o
državnim potporama učinili smo fleksibilnijima no ikad, kako bi velika i mala
poduzeća mogla dobiti potrebnu potporu. Popustili smo proračunska pravila kako
bi nacionalna sredstva i sredstva EU-a mogla brzo doći do onih kojima su
potrebna. To je institucijama EU-a i državama članicama omogućilo da stave na
raspolaganje 2,8 bilijuna eura za borbu protiv krize, što je najveći takav
iznos u svijetu.
Ovoga
tjedna Europska unija ide korak dalje. Predložili smo novi program pod imenom
SURE kako bismo osigurali da građani zadrže svoja radna mjesta i primanja, a
poduzeća opstanu tijekom ove hibernacije. U okviru tog programa
100 milijardi eura dodijelit će se vladama kako bi nadoknadile razliku ako
su poduzeća morala smanjiti broj sati radnicima, a može se pomoći i
samozaposlenima. Potrebiti će tako platiti stanarinu, račune ili hranu te
pritom pomoći drugim poduzećima da opstanu.
Usto,
kako bismo intenzivirali borbu za spašavanje života, odlučili smo uložiti sav
preostali iznos u ovogodišnji proračun. Taj će nam izvanredni instrument pomoći
pri nabavi najvažnije medicinske opreme i pojačavanju testiranja.
To
je dokaz da u ovoj krizi nisu prihvatljive polovične mjere, čak ni u narednim
godinama u kojima ćemo nastojati izbaviti gospodarstvo iz krize. Za to će nam
biti potrebna golema ulaganja u obliku svojevrsnog Marshallova plana za Europu.
U središtu toga trebao bi biti novi proračun EU-a. Prednosti su očite: proračun
EU-a dokazani je instrument solidarnosti i modernizacije. Budući da se utvrđuje
na sedam godina, stvara sigurnost za ulagače i pouzdanost za sve uključene
strane.
No,
s obzirom na to da se svijet drastično promijenio u proteklih nekoliko tjedana,
i naš se proračun mora promijeniti. To je ključan trenutak u kojem će se
gospodarstva oslabljena aktualnom krizom morati pokrenuti i osigurati ponovno
glatko funkcioniranje našeg jedinstvenog unutarnjeg tržišta.
Bilijuni
i milijarde koje danas trošimo kako bismo izbjegli veću katastrofu ulaganje su
u budućnost i uključivat će nekoliko generacija. Iz tog se razloga sredstva iz
našeg sljedećeg proračuna moraju ulagati na pametan i održiv način te tako
pomoći očuvati ono što nam je dragocjeno i obnoviti osjećaj zajedništva
europskih naroda.
Bitno
je i da uložimo u područja koja predstavljaju ulaganje u budućnost, primjerice
u inovativna istraživanja, digitalnu infrastrukturu, čistu energiju, pametno
kružno gospodarstvo i prometne sustave budućnosti. Svojevrsni Marshallov plan
pomogao bi u izgradnji modernije, održivije i otpornije Europe. To je Unija za
koju vjerujem da može prevladati ovu kao i svaku drugu krizu u našoj povijesti.
Za
taj golemi napor, tu novu Europu, najvažnije će biti da njezini građani žele
zajedničku budućnost u kojoj se zalažemo jedni za druge.
Ono
čemu danas svjedočim u Europi pokazuje da je to moguće i ispunjava me ponosom.
Budućnost Europe poljski su liječnici koji odlaze u Italiju. To su i Česi, koji
šalju 10 000 maski u Španjolsku i ostale zemlje. Zrakoplovi koji prevoze
bolesnike iz sjeverne Italije u istočnu Njemačku ili vlakovi koji prevoze ljude
preko granica u slobodne jedinice intenzivne njege.
To
su i Bugari, koji šalju zaštitnu opremu Austrijancima, i Austrijanci koji šalju
maske u Italiju. To je i prva zajednička europska zaliha medicinske opreme,
respiratori i kompleti za testiranje koje su zajednički nabavile gotovo sve
zemlje, od Rumunjske do Portugala, kako bi ih se poslalo u Španjolsku, Italiju
i druga mjesta. Snagu i solidarnost Unije osjetile su i tisuće Europljana koje
je pandemija zatekla u inozemstvu, u Vijetnamu, Južnoj Africi ili Argentini, i
koji su vraćeni u svoje domovine europskim letovima.
Svakim
od tih djela solidarnosti Europa se pomalo izdiže iz krize i ne sumnjam da će
se uskoro potpuno osoviti na noge. Zajedničkim snagama.“