Na prvom ovogodišnjem Radnom Ručku prisutne je pozdravila Anny Brusić, direktorica HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika, naglasivši važnost aktivnosti u postupku izlaska zemlje iz prekomjernog deficita koja obvezuje Hrvatsku na provođenje mjera koje će smanjiti proračunski deficit i svesti javni dug u prihvatljivo stanje. Također se osvrnula na odnos banaka i poduzetnika zbog percepcije poduzetnika da banke nedovoljno prihvaćaju rizik kad su u pitanju poduzetničke inicijative, a banke smatraju da na tržištu nema dovoljno dobrih poduzetničkih investicijskih projekta. Uvodni govor održali su Petar Lovrić predsjednik Izvršnog odbora HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika te Ivica Mudrinić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca pri čemu su obojica iskazali važnost poticanja optimizma u gospodarstvu radi pokretanja pozitivnih trendova. Petar Lovrić osvrnuo se pritom na atmosferu „mirenja sa situacijom“ koja vlada među poduzetnicima te okruženja u kojem se stalno uvode novi porezi dok gospodarstvo nema načina iznijeti sav teret na svojim leđima. Izrazio je zabrinutost zbog rasta zdravstvenih doprinosa koji će ponovno opteretiti poslodavce dok se istovremeno od njih očekuje stvaranje novih radnih mjesta, te je tom prilikom naglasio kako je Hrvatskoj žurno potrebno 100.000 novih radnih mjesta. Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić u svom je pozdravnom govoru također naglasio potrebu stvaranja uvjeta za zapošljavanje: „Dok s jedne strane imamo brojne negativne pokazatelje, s druge imamo vas - vrijedne poduzetnike. Sada je najvažnije pitanje kako potaknuti vaš rast i stvoriti preduvjete za investicije koji će dovesti, među ostalim, i do zapošljavanja. Treba nam tih sto tisuća radnih mjesta jer oni znače 300.000 ili 400.000 potrošača više, a time i veći obrtaj poslova i brže punjenje proračuna.“ Boris Vujčić, glavni gost Radnog ručka predstavio je rad i ulogu HNB-a te novi kreditni program kojim se nastoji potaknuti banke na financiranje malog i srednjeg gospodarstva te poručio da treba više raditi na iskoristivosti EU fondova za potrebe malog i srednjeg poduzetništva. Hrvatska je, smatra, među više rangiranim zemljama srednje i istočne Europe po kreditnom rastu, ali to nema utjecaja na BDP. Konstatirao da je Hrvatska još uvijek zemlja koje ne može privući dobra strana ulaganja te da su neophodne strukturne reforme kako bi se snizili pokazatelji rigidnosti i zatvorenosti tržišta i pojačala investicijska klima. Na kraju izlaganja poduzetnici su postavljali pitanja guverneru vezano uz dostupnost kredita za poduzetnike, ulog HNB-a u definiranju uvjeta za kredite, valutnu klauzulu kao i o razlozima štednje građana u stranoj valuti.