30.12.2022.
U Odluci stoji
sljedeće: „Nagodba predstavlja podlogu za
sklapanje vrlo važnih sporazuma između društava slijednika HŽ-a, koji se
nalaze u prilogu Nagodbi i to: između HŽ Carga, HŽ Infrastrukture i Republike
Hrvatske o usuglašenom dugu te o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između HŽ
Carga, HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza. Ti sporazumi su ključni za
uspješno restrukturiranje cijelog željezničkog sektora.“
Iz
navedenog se zaključuje kako država ponovno kupuje svoje vlasništvo od same
sebe, pravdajući takvu aktivnost potraživanjima za oduzeto vlasništvo ili
neadekvatnu raspodjelu pri prethodnim pokušajima restrukturiranja. Tako
milijarda kuna javnog novca odlazi ponovno u sanaciju sustava koji ne
funkcionira niti posluje prema održivom modelu.
Privatni
prijevoznici obavljaju 60% od ukupnog teretnog prijevoza željeznicom u RH, no njihov
potencijal se ne iskorištava niti potiče. Nadležno ministarstvo potpuno
zanemaruje privatne prijevoznike koji su dokazali da mogu pronaći rješenja i
obavljati željeznički prijevoz prema tržišnim modelima, a u kojima kao
značajnog partnera vide upravo HŽ Cargo d.o.o.
Prijedlog
HUP-Koordinacije željezničkog prometa bila je potpora prijevoznicima prema
modelu susjedne Slovenije, koja svoje prijevoznike jednako subvencionira u vidu
povoljnijih naknada za trase (bez razlike u vlasništvu ili udjelu na tržištu),
no on je ostao bez odgovora nadležnih. Takvim prijedlogom najviše bi koristi
imao sam HŽ Cargo, ali i ostali prijevoznici sukladno svom udjelu participacije
na tržištu.
Naknade
za trase u Hrvatskoj imaju još i veći značaj s obzirom na česte zastoje,
infrastrukturne radove, stanje trenutnih trasa itd. Primjerice, prijevoz na
pravcu Rijeka – Šid traje oko 56 sati ukupno dok u povratnom smjeru Šid –
Rijeka traje 18h. Naknada se plaća po kilometru i u jednakom iznosu, dok
prijevozniku trošak evidentno nije i ne može biti isti.
„Hrvatsko
tržište željezničkog teretnog prijevoza je liberalizirano i svi privatni
prijevoznici uredno podmiruju sve obveze iz redovnog poslovanja. Mi nismo
protiv intervencija Vlade, dapače, u dva navrata predlagali smo donošenje mjera
prema primjeru drugih država članica i to na nediskriminatoran i transparentan
način za sve dionike istog tržišta, ali u ministarstvu nema razumijevanja“, istaknuo je Milan Brkić,
predsjednik HUP - Koordinacije željezničkog prometa.
Ključni
ciljevi HUP-Koordinacije željezničkih prijevoznika su održivost željezničkog
sustava u RH, ravnopravno sudjelovanje na tržištu željezničkog teretnog
prijevoza, nediskriminatoran i jednak pristup, ulaganja u infrastrukturu i
sigurnost te razvoj željezničkog prijevoza tereta kao „zelenog“. To je posebice
važno u kontekstu brojnih radova na modernizaciji infrastrukture i neprovođenja
radova održavanja.
Naime,
liberalizacijom tržišta željezničkih usluga došlo je do znatnog povećanja
obujma željezničkog prijevoza tereta što je dovelo do povećanja potražnje za
željezničkim uslugama, a u čemu se realni željeznički sektor pokazao uspješnim,
kao i u svim kriznim situacijama (migrantska kriza, COVID, potresi i rat u
Ukrajini). Željeznički prijevoz pokazuje i veliki potencijal, zajedno s
hrvatskim lukama, u novom geopolitičkom kontekstu kao alternativa crnomorskim
lukama.