Aktualno

U drugom tromjesečju 2014. godine desezonirani BDP u europodručju (EA18) ostao je stabilan, dok se u području EU28 povećao za 0,2 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, pokazuju druge procjene koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije. U prvom tromjesečju 2014. godine BDP se u europodručju povećao za 0,2 posto, a u području EU28 za 0,3 posto.
U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine u drugom tromjesečju 2014. desezonirani BDP povećao se za 0,7 posto u europodručju i za 1,2 posto u području EU28, dok je promjena u prethodnom tromjesečju iznosila +1,0 posto odnosno +1,4 posto.

Dodatne informacije: STAT/14/133

Desezonirana vanjska platna bilanca područja EU28 u drugom tromjesečju 2014. zabilježila je suficit od 12,0 milijardi eura (0,4 posto BDP-a), u usporedbi sa suficitom od 25,2 milijarde eura (0,8 posto BDP-a) u prvom tromjesečju 2014. te suficitom od 47,5 milijardi eura (1,5 posto BDP-a) u drugom tromjesečju 2013., pokazuju prve procjene koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije.
Prema desezoniranim podacima, u usporedbi s prvim tromjesečjem 2014. u drugom tromjesečju 2014. suficit robne razmjene prešao je u deficit (-1,5 milijardi eura u usporedbi s +1,6 milijardi eura), a suficit trgovine uslugama povećao se (+47,6 milijardi eura u usporedbi s +46,1 milijardom eura). Deficit u prihodima se povećao (-11,9 milijardi eura u usporedbi s -1,7 milijardi), baš kao i deficit tekućih prijenosa, čije je povećanje doduše neznatno (-22,3 milijarde u usporedbi s -20,8 milijardi).

Dodatne informacije: STAT/14/134

Ta se brojka učetverostručila jer su 2009. takvu strategiju imale samo četiri zemlje. Još je sedam zemalja daleko odmaklo u njihovu razvoju. Budući da je primjena tih strategija tek u začetku, neophodno ih je pratiti na razini EU-a. Sve su to zaključci danas objavljenog izvješća o provedbi Komunikacije Komisije (2008.) i Preporuke Vijeća (2009.) o djelovanju u području rijetkih bolesti. Napredak je postignut i putem rasprostranjenog pristupa informacijama o rijetkim bolestima putem baze podataka Orphanet, dobivanju odobrenja za više od devedeset lijekova za rijetke bolesti te gotovo 120 suradničkih istraživačkih projekata koji se financiraju iz Sedmog okvirnog programa (FP7) s ukupnim proračunom od više od 620 milijuna eura. Bolest se kategorizira kao rijetka ako pogađa manje od pet na 10 000 osoba, no kada se zbroje, rijetke bolesti pogađaju između 27 i 36 milijuna ljudi u EU-u. Europska komisija odlučna je zadržati svoju koordinacijsku ulogu u području rijetkih bolesti te nastaviti pružati podršku razvoju i provedbi visokokvalitetnih nacionalnih strategija za rijetke bolesti u EU-u. Dodatne informacije o djelovanju EU-a u području rijetkih bolesti:

http://ec.europa.eu/health/rare_diseases/policy/index_en.htm

Danas poslijepodne neovisni odbor za odabir zadužen za ocjenjivanje bugarskih gradova koji se natječu za status europske prijestolnice kulture za 2019. objavit će kojem će gradu biti dodijeljena ta titula. Nakon prvog kruga odabira u prosincu 2013. u završni krug ušla su četiri grada: Plovdiv, Sofija, Varna i Veliko Turnovo. Objava se očekuje oko 17 sati po bruxelleskom vremenu.

Dodatne informacije: IP/14/973