Aktualno

Većina hrvatske industrije u ova krizna vremena i iznimno teških uvjeta poslovanja suočila se s otežanim pristupom kreditima i padom potražnje na domaćem i inozemnom tržištu. Nadamo da će predstavljeni programi HBOR-a pomoći izvoznicima, ne samo u restrukturiranju poslovanja, već i u poticanju razvoja i izvoza industrije koja je najvažniji kotač hrvatske ekonomije.

CRO industrija je organizirala susret članova s predstavnicima HBOR-a kako bi se predstavile nove kreditne linije koje su pomoć industriji i velikom gospodarstvu u stabilizaciji ili poticaju rasta poslovanja
Hrvatska banka za obnovu i razvitak predstavila je nove kreditne linije članovima HUP-CRO industrije. Riječ je o kreditima za malo i srednje poduzetništvo te gospodarstvo. Kad je o malom i srednjem poduzetništvu riječ, cilj je kreditiranja modernizacija i proširenje poslovanja te povećanje broja radnih mjesta. Krediti namijenjeni gospodarstvu usmjeravat će se na modernizaciju proizvodnje, uvođenje novih tehnologija i proizvoda, pokretanje novih proizvoda, širenje poslovanja i izgradnju novih proizvođačkih kapaciteta. Uz to, najavljena je nova kreditna linija Nova proizvodnja kojoj je cilj potaknuti ulaganja u nove tehnologije i certificiranje proizvoda i usluga kako bi se povećala konkurentnost domaćih proizvođača na hrvatskom tržištu i olakšala prilagodba ulaska na međunarodno tržišta kroz zajedničke nastupe poduzetnika. Kod velikih investicija, HBOR je uveo nov način kreditiranja pa preuzima rizik do 50% iznosa ukupnog kredita, dok poslovna banka kreditira i preuzima rizik najmanje 50% iznosa ukupnog kredita.
Osim toga i dalje će se primjenjivati program kreditiranja obrtnih sredstava za likvidnost, kreditiranje proizvodnje, pripremu izvoza i trajna obrtna sredstva te će podržavati uspostava dugoročne financijske ravnoteže gospodarskih subjekata programom za restrukturiranje. Kako je rečeno prilikom predstavljanja novih kreditnih linija, tijekom 2012. godine odobreno je 10,23 milijardi kuna kredita što je bilo 56 posto više nego godinu ranije. Tijekom devet mjeseci ove godine pak, po svim programima kreditiranja izvoznicima je ukupno odobreno 3,23 milijarde kuna kredita.
Predstavnici CRO industrije kažu kako je svaka potpora gospodarstvu itekako dobro došla jer trenutačno stanje zahtijeva prilagođene kreditne linije kako bi se ono pokrenulo te donijelo nužno potreban rast.

HUP- Udruga drvne i papirne industrije sudjelovala je na sastanku Sektorskog vijeća za socijalni dijalog za namještaj u organizaciji Europske komisije koji je održan u Briselu 14. studenog 2013.g. Sektorsko vijeće sastavljeno od predstavnika europskih poslodavaca, sindikata i Glavne uprave za poduzetništvo i industriju raspravljalo je o Strategiji EU za šume koja je po prvi puta obuhvatila i proizvodnju namještaja. Cilj ove strategije je da šume i sektor povezan s njima budu osnova prema zelenom gospodarstvu, istodobno osiguravajući njihovu zaštitu.
U donošenju hrvatskih nacionalnih politika povezanih sa šumama, važno ih je povezati s europskim načelima prema kojima se šumski resursi koriste na način koji smanjuje utjecaj na okoliš i klimu te daju prvenstvo šumskoj proizvodnji koja ima veću dodanu vrijednost i otvara više radnih mjesta.
Europska unija gradi politički okvir kako bi koordinirala i osigurala usklađenost politika povezanih sa šumama i omogućila sinergiju s drugim sektorima koji utječu na ostvarenje europskih ciljeva do 2020. U tom smislu, Udruga drvne i papirne industrije i ovom prilikom izražava nužnost da se izradi sektorska strategija, kreiraju povezane industrijske politike i stvori stabilno gospodarsko okruženje koje će povoljno utjecati na rast i razvoj drvno-prerađivačke industrije i industrije namještaja.
Za razvoj drvne industrije od presudne je važnosti sustav nabave trupaca. Postojeći sustav kojim se arbitrarno određuje cijena drvne sirovine i koji ne predstavlja odnos ponude i potražnje na tržištu, ima najznačajniji negativni utjecaj na cjelokupnu drvnu industriju. Sustav je potrebno reformirati u smjeru uvođenja tržišnih mehanizama i koordinirati ga s industrijskim politikama koje potiču djelatnosti s većom novostvorenom vrijednošću.
Proces redefiniranja šumskih politika treba usmjeriti na jačanje kapaciteta šuma i sektora koji se na njima temelje, pri čemu je zbog općeg društvenog interesa potrebno osigurati sredstva za općekorisne funkcije šuma.

Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o novoj Strategiji EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama pročitajte ovdje.

23. rujna 2013. g. u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u Zagrebu održana je sjednica Izvršnog odbora CRO industrije na kojoj je sudjelovala pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić.

Gospođa Škrtić govorila je o procesu izrade Industrijske strategije čiji prvi nacrt bi trebao biti gotov u drugoj polovici listopada, kad će se pozvati zainteresirane da daju svoje očitovanje. Rekla je da će Strategija pametne specijalizacije zaokružiti cjelinu s Industrijskom strategijom i Strategijom inovacija. Ministarstvo gospodarstva vidi reindustrijalizaciju u obliku weightless ekonomije koja se oslanja na informacijske tehnologije i telekomunikaciju kako bi se proizveli proizvodi s visokom dodanom vrijednosti. Očekuju da će se tako najbolje podržati gospodarski rast i da takva ekonomija ima najveći potencijal za rast. Hrvatsku vide kao logistički, transportni i energetski centar.

Klasteri konkurentnosti predstavljaju kanal komunikacije sa industrijom, te će se konzultirati i u procesu unapređenja sustava gospodarske diplomacije.

Natječaj za Operativni program potpora za prerađivačku industriju trebao bi biti objavljen početkom listopada. Bespovratna sredstva namijenjena su za materijalna ulaganja. Da bi se programom postigao najveći efekt u industriji, ide se na maksimalnu koncentraciju sredstava, te će se težiti da se osigura do 40% prihvatljivih troškova. Ovaj program bit će osnova i za Regionalne potpore u 2014.g.

Radna skupina formirana u srpnju o.g. izradila je očitovanje na nacrt Operativnog programa potpora za prerađivačku industriju kojeg Ministarstvo gospodarstva namjerava objaviti u listopadu 2013.g. Donosimo najvažnije stavove:
1. Pri utvrđivanju ciljeva Natječaja, smatramo da se u obzir treba uzeti činjenično stanje u industriji (pad obujma industrijske proizvodnje, pad zaposlenosti) te vrednovati zadržavanje iste razine zaposlenosti u tvrtkama.
2. Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja mnoge tvrtke nisu obveznici punog iznosa poreza na dobit. Iz tog razloga upozoravamo da porez na dobit ne bi smio biti jedan od kriterija za ocjenjivanje financijskog kapaciteta poduzetnika u natječaju za program potpora jer nije logično da država po istoj osnovi s jedne strane stimulira poduzetnike da investiraju, a s druge im oduzima bodove. Financijski pokazatelji poslovanja iz prethodnih razdoblja ne bi smjeli utjecati na ukupan broj bodova više od 25%, jer dugoročnu korist gospodarstvu RH donijet će konkurentni i održivi projekti. Nadalje, u bodovanju financijskog elementa treba pružiti ravnopravnu poziciju svih sektora za dobivanje potpore u obliku bespovratnih sredstava pa podržavamo uvođenje korekcijskih koeficijenata za sektore.
3. Javni natječaj za program potpora sektorima prerađivačke industrije za 2013.g. datira 03.svibnja, a poništen je u srpnju 2013.g. Kalendarski smo blizu ulasku u posljednji kvartal 2013.g. pa za ponovljeni natječaj predlažemo da se trajanje programa produži na 2014.godinu jer se projekti ne mogu realizirati u kratkom vremenu.
4. Otežani pristup kreditnom financiranju je i dalje jedan od najtežih problema u poslovanju prerađivačke industrije te nismo suglasni da se uvede nova obveza prema kojoj se za osiguranje pravdanja državne potpore mora dostaviti bankovna garancija. Zadužnica je važeća isprava Republike Hrvatske te je smatramo dovoljnim jamstvom za osiguranje pravdanja primljene državne potpore.
5. U slučaju nepotpune dokumentacije, predlažemo da se primijeni praksa EU kojom se poduzetnicima daje rok od 7 dana da dostave traženi dokument.

Očitovanje poslano Ministarstvu gospodarstva možete u cijelosti pročitati ovdje.