Aktualno

Od 2004. godine do danas, na tradicionalnim druženjima poduzetnika sa najznačajnim kreatorima poduzetničke infrastrukture, sudjelovalo je 10.000 poduzetnika.

U svome izlaganju ministrica Opačić rekla je da prelazak zaposlenih koji se ne bave osnovnom djelatnošću ustanova u kojima su zaposleni, kod privatnog poslodavca, najracionalnije rješenje za smanjenje troškova. Ovaj zaključak potkrjepljuje i činjenica kako su sve neosnovne djelatnosti (čišćenje, održavanje, pranje i peglanje, priprema hrane i pića te zaštitarske usluge) jednim dijelom već godinama uspješno izdvojene iz javnog sektora.

EEPA - European Enterprise Promotion Awards su priznanja koje Europska Komisija dodjeljuje institucijama koje posebnim mjerama potiču razvoj poduzetništva. Na natječaju sudjeluju sve zemlje članice Europske Unije, te Island, Norveška, Srbija i Turska, a prihvatljivi potencijalni predlagatelji projekata su nacionalne organizacije, općine, gradovi, regije i županije, javno-privatna partnerstva između tijela državne uprave i poduzetnika, obrazovni programi i poslovne organizacije. Hrvatska će nominirati dva najbolja projekta na nacionalnoj razini i kandidirati ih za dodjelu nagrada na europskoj razini. Natječaj na nacionalnoj razini otvoren je do 12. travnja 2014.

O bankama i njihovoj ulozi u gospodarstvu se puno govori. Na okruglom stolu pod nazivom “Tko će preuzeti rizik?” održanom 13. ožujka 2014. okupili su se i raspravljali bankari i poduzetnici.

Prethodna godina, peta uzastopna godina recesije u Hrvatskoj, bila je najteža za hrvatski bankovni sustav od kraja 1990-ih, rekao Milan Deskar Škrbić, nezavisni analitičar predstavljajući poslovanje banaka u 2013. Bankama su porasli troškovi i rizici, a dobit i profitabilnost znatno su pali.

S druge strane, banke su izložene pripremama za novu regulativu koja stupa na snagu u ovoj godini i očekivanjima da kreditima potaknu rast gospodarstva.

Doprinos banaka izlasku iz krize valja tražiti u liberalnijoj kreditnoj politici i snažnijem kreditiranju poduzeća, rekao je Tomislav Ćorić, s Ekonomskog fakulteta Zagreb. Jedan od dugoročnih efekata reformi i ekonomskog oporavka trebao bi biti i pad kamatnih stopa te zaključio da banke moraju preuzeti rizike a odgovornost je i na regulatoru Hrvatskoj narodnoj banci.