16.10.2019.
U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana je tribina naziva „Integrativne i zaštitne radionice“, kao prvi korak prema osnivanju zaštitnih i integrativnih radionica kao posebnog oblika zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Cilj tribine bio je informirati i motivirati dionike, od drugih gradova i općina Urbane aglomeracije Rijeka preko udruga civilnog društva do gospodarstvenika, o ovoj vrsti poslovnog koncepta te pokrenuti aktivnosti koje bi u skoroj budućnosti dovele do osnivanja zaštitnih radionica na našem području. Tribinu su organizirali Odjel gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeke i Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka, uz podršku HUP-a Rijeka i Centra za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka.
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji iz 2013. integrativnu radionicu definira kao ustanovu ili trgovačko društvo u kojoj više od 51% ukupno zaposlenih čine osobe s invaliditetom, dok zaštitnu radionicu čine društva u kojima 51% zaposlenih čine osobe s invaliditetom, od čega 20% radi na zaštitnim radnim mjestima koja su prilagođena radnim sposobnostima i potrebama pojedinih osoba s invaliditetom. Zaštitno radno mjesto namijenjeno je osobama koje imaju teškoća s radnom izdržljivošću te iziskuju veći opseg stručne podrške uz svakodnevno praćenje u radu. Također, poslodavac može unutar tvrtke osnovati posebnu radnu jedinicu za zapošljavanje osoba s invaliditetom s najmanje pet zaposlenih.
Radionice ili radne jedinice mogu osnovati jedinice lokalne ili regionalne samouprave, ustanove, udruge ili tvrtke, njezin je glavni cilj da bude poslovno isplativa, no naglasak na društvenim ciljevima, pa se može reći da je model zaštitnog zapošljavanja vrlo blizak modelu društvenog poduzetništva. Osim što postoje EU fondovi iz kojih se modu dobiti sredstva za osnivanje radionica, značajnu financijsku pomoć kroz subvencije plaće ili nabavku opreme osigurava i država.
Kao uspješan primjer istaknuta je tvrtka „Tekop Nova“ Pula koja se bavi proizvodnjom tekstilnih proizvoda. Primjerice, Tekop Nova ostvaruje 62% prihoda od rada, dok ostatak prihoda osiguravaju od države (19%), Istarske županije (11%) te Grada Pule (8%).